Bassand je u uvodnom izlaganju naglasio da oboljenja srca i krvožilnog sustava, za razliku od zaraznih bolesti koje se sve više povlače i nestaju, postaju sve češćim uzrokom smrtnosti ili invaliditeta.
"Čitavu zemaljsku kuglu potresa pandemija kardiovaskularnih oboljenja koja je daleko smrtonosnija no što je to bila kuga u Srednjem vijeku", rekao je Bassand. Srčani i moždani udari danas su globalno najčešći uzrok smrti, s tendencijom stalnog rasta.
Kao posebno opasne faktore rizika Bassand je istaknuo pušenje i prekomjernu težinu. U cijelom se svijetu puši,konstatirao je predsjednik ESC-a. "Iako se broj pušača u zapadnim zemljama polako smanjuje, on u Aziji i mnogim zemljama u razvoju kontinuirano raste", objasnio je Bassand. "Računamo s time da će pušenje biti jednim od najčešćih uzroka smrti 2020. godine". Očekuje se da će tada pušenje biti odgovorno za oko osam milijuna slučaja smrti godišnje. Naglasivši da se i prekomjerna težina sve više razvija u globalni problem, Bassand je i za suzbijanje tog problema čovječanstva zatražio globalnu strategiju.
Na početku najvećeg medicinskog kongresa u Europi, Europsko udruženje kardiologa odlikovalo je irskog ministra zdravlja Micheala Martina za njegove zasluge u borbi protiv kardio-vaskularnih bolesti. Irska zdravstvena politika slovi u cijeloj Europi kao uzor i vodeća je na području prevencije bolesti srca i krvožilnog sustava. U okviru svoje zdravstvene zaštite Irska je primjerice u ožujku ove godine kao prva europska zemlja usvojila zakon o zabrani pušenja na svim radnim mjestima, barovima, restoranima i noćnim klubovima.
(Hina) xsd