Na američkim izborima očekuje se veći izlazak birača

NIJE moguće predvidjeti kako će Amerikanci glasovati na predsjedničkim izborima 2. studenoga, ali se očekuje da će na ove izbore američki birači svakako izići u većem broju nego na prošle.

Svi pokazatelji ukazuju na to da će broj birača na ovim izborima biti znatno veći nego 2000. godine, kada je glasovalo 106 milijuna Amerikanaca ili 54 posto od broja stanovnika koji su imali pravo glasa.

Analitičar Curtis Gans, direktor nestranačke institucije koja se bavi analizom izbora i biračkog tijela, predviđa da će na izbore 2004. izaći od 118 milijuna do 121 milijuna birača ili između 58 posto i 60 posto građana s pravom glasa. To je između 12 i 15 milijuna više nego 2000. godine.

Razlozi su povećan interes i motivacija birača izazvana kontroverznim ratom u Iraku, konzervativno predsjedništvo Georgea W. Busha koje je polariziralo Amerikance i Bushova tijesna pobjeda na izborima 2000., za koje mnogi američki demokrati još uvijek misle da su ukradeni njihovom kandidatu Alu Goreu.

"Na ovim izborima zapažam intenzitet koji u američkoj politici nije zabilježen još od 1968.", kada je Vijetnamski rat drmao zemljom, rekao je Gans.

George W. Bush je "gromobran" i za demokrate i za republikance "koji će proizvesti dovoljno strasti da se značajno poveća izlazak na ovim izborima", obrazlaže Gans glavni motiv birača za sudjelovanje.

Prema njegovim riječima, povećanje sudjelovanja na izborima između 58-60 posto trebalo bi koristiti demokratu Johnu Kerryju.

Ovaj analitičar predviđa da bi Bushovi republikanci mogli povećati broj svojih glasača za 5 do 6 milijuna među evangelističkim kršćanima, vojnim obiteljima i biračima u ruralnim područjima, dok bi povećanje u skoro svim ostalim biračkim skupinama trebalo ići u korist Kerryja.

Republikanska i demokratska stranka su za ove izbore uložile ogromne napore i registrirale milijune novih birača koji bi trebali pomoći njihovim kandidatima, posebice u ključnim neopredijeljenim državama poput Floride.

Bushovi republikanci usredotočili su se na prigradska naselja koja tradicionalno glasuju za njih, dok su se demokrati i s njima povezane neovisne skupine, vođeni snažnim protiv-bushovskim osjećajima, usmjerili na gradove i registraciju novih birača među američkim manjinama, crncima i Hispanoamerikancima.

Posebice bi mladi ispod 30 godina starosti, koji prema anketama za 19 posto više podupiru Kerryja nego Busha, mogli odigrati važnu ulogu na izborima. Oni tradicionalno na izbore izlaze u manjem broju nego što je njihov udio u stanovništvu, ali su za ove izbore bili meta posebne pozornosti i čine se mobiliziranima za glasovanje.

Za demokrate je važno da na izbore izađe što više crnaca koji su na prošlim izborima s 10 prema 1 glasovali za demokratskog kandidata. Problem je, međutim, što je nedavno istraživanje javnoga mišljenja pokazalo da Bush sada ima 18 posto potpore među crnim Amerikancima, čime je udvostručen udio koji je imao na prošlim izborima.

Glavno pitanje je, međutim, koliko će novoregistriranih američkih birača doista i izaći na izbore, ako se ima na umu da upravo oni pokazuju sklonost da se ne pojave na biralištima. Također je upitno čiji novi birači će se pojaviti na dan izbora.

Unatoč svim analizama i anketama, stručnjaci smatraju da je svako predviđanje, pogotovo u ovako tijesnoj utrci koju vode Bush i Kerry, malo više od nagađanja.

Upitan hoće li novoregistrirani birači biti ključ za pobjedu na izborima, politički strateg američkih demokrata James Carville jezgrovito je odgovorio: "Znate li kako nazivaju kandidata koji računa na mnogo novih birača? Gubitnik!".

Pročitajte više