FOTO: Miranda Cikotic/PIXSELL
Na kartama Meteoalarma izdana su upozorenja na visoke temperature za cijelu regiju. Posavina i veliki dio Srbije bili su u crvenom, a cijela Hrvatska u narančastom.
>> VRHUNAC VRUĆINA Temperature su danas rasle do +37 u hladu, pogledajte kada stiže osvježenje
U 15 sati najviša je temperatura izmjerena u Bilogori 36,6 stupnjeva, a preko 36 stupnjeva izmjereno je i u Imotskom, Kninu i Slunju, zatim u Županji, Sisku i Slavonskom Brodu.
Diljem zemlje temperature su se penjale preko 30 Celzijevih stupnjeva. Sinj i Šibenik su se grijali na 35 stupnjeva, a Split i Knin na 34 stupnja. U Makarskoj je zabilježeno 33 stupnja, u Zadru 32,6 stupnjeva, a u Imotskom 32 stupnja u hladu.
Toplinski valovi i meteorološke bombe postaju standard
Iako će meteorolozi i klimatolozi uvijek upozoriti da se svaki pojedinačni slučaj ekstremnih vremenskih okolnosti ne može izravno pripisati klimatskim promjenama, uglavnom će se svi složiti da klimatski modeli pokazuju da će ih u svijetu koji se zagrijava biti sve više. One će postati naša nova normalnost.
Naš ugledni stručnjak, atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono upozorava da su recentne realizacije vremena kod nas, nažalost, jako u skladu s klimatskim promjenama i njihovim pripadnim projekcijama za sjeverni Mediteran i jugozapadnu Panoniju.
„To znači da u prosjeku raste intenzitet, učestalost i trajanje toplinskih valova, te ostalih ekstremnih pojava poput tzv. 'meteoroloških bombi' - olujnog nevremena povezanog s intenzivnom dubokom konvekcijom, s privremeno lokalnim značajkama kvalitativno sličnim uraganima“, kaže Grisogono.
Slabo strujanje zraka
Konkretno, ovaj toplinski val koji trenutno vlada nad Hrvatskom i šire može se pripisati jako usporenom kretanju visinskih struja zraka.
„Mlazna struja, zbog globalnog zatopljenja, i klimatološki slabi jer se smanjuje temperaturna razlika između polarnih i suptropskih krajeva budući da je brzina mlazne struje razmjerna toj razlici temperatura. Oslabljena mlazna struja onda lakše meandrira, odnosno vijuga što dovodi do češćih perzistentnih anticiklona, pa i do tzv. 'blocking-a' s anticiklonama što mogu trajati i 10-tak tjedana. Dinamički slične situacije mogu se dogoditi i zimi, kao krajem 2016.,
Povezano s time, naglašena i perzistentna Azorska anticiklona ima često puta jak ogranak nad zapadnim Mediteranom, uz manje prekide s frontalnim sustavima što slabe ćuglavnom k zapadu. Stoga su fronte s oborinom uglavnom prolazile sjevernije od nas. (pogledajte dolje ili na ovom linku). Postojeći toplinski val zauzima prilično veliko područje, već odnosi ljudske živote i nanosi značajnu materijalnu štetu“, tumači naš atmosferski fizičar.
U ovakvim okolnostima toplinski val će se nastaviti, no mogu se očekivati i mjestimična grmljavinska i olujna nevremena.
„Neke približno zonalno postavljene fronte sjeverno od nas mogu 'procuriti' što potom može rezultirati putujućim manjim, ali intenzivnim olujama kao što je to bio slučaj u petak 07.07.2017. kasno popodne u dijelu Zagorja i oko sedam dana ranije u dijelu Međimurja i Podravine. Današnji operativni prognostički modeli to još ne mogu dobro simulirati, no satelitski i posebice radarski podaci mogu dosta dobro pomoći u procjeni neposrednog razvoja vremena, reda veličine do jedan sat unaprijed“.
Ekstremno vruć lipanj, a vjerojatno i srpanj
DMHZ, kaže, prema uobičajenoj skupini klimatskih parametara, ovogodišnji lipanj ocjenjuje kao ekstremno topao u cijeloj Hrvatskoj te pretežito sušan ili čak ekstremno sušan na jugu Like i sjeveru Dalmatinske zagore pa sve do Splita i Trilja. Postoje naznake da će i srpanj biti natprosječno topao kod nas, iako od srijede, bar za šire područje Zagreba, dolazi privremeno rashlađenje s nešto oborine u drugoj polovici tjedna.
Budućnost nije sjajna, već je usijana
Nažalost, brojne novije studije pokazuju da se Zemlja zagrijava brže nego što smo mislili.
Prema jednoj, objavljenoj nedavno u časopisu Journal of Climate, novi satelitski podaci sustava Remote Sensing Systems (RSS) pokazali su da su se niži dijelovi atmosfere od 1998. do danas zagrijavali čak 140% brže nego što su to pokazala neka ranija istraživanja.
Istovremeno u časopisu Science Advances, predstavljena je jedna druga nova studija iz koje proizlazi da bi se trendovi zagrijavanja Zemlje s uskoro mogli značajno ubrzati.
U njoj autorski dvojac tvrdi da se Zemlja trenutno zagrijava dvjema različitim brzinama. Južna hemisfera pokrivena dobrim dijelom Tihim oceanom i Južnim oceanom koji su relativno hladniji od ostatka svijeta zagrijava se sporije. Arktik i kopneni krajevi sjeverne polutke zagrijavaju se brže. No autori upozoravaju da će se jug s vremenom ipak zagrijati, a tada će se globalno zagrijavanje atmosfere Zemlje ubrzati.