Čelnici EU-a složili su se oko potrebe ubrzanja reformi na gospodarskom planu ako se želi ispuniti cilj zacrtan u lisabonskoj strategiji, prema kojoj europsko gospodarstvo treba postati najkonkurentnije na svijetu do 2010. godine.
Europsko gospodarstvo, koje će nakon proširenja imati 50 posto potrošača više nego Sjedinjene Države, još uvijek postiže slabije rezultate od američkog.
Europsko vijeće zadužilo je bivšeg nizozemskog premijera Wima Koka da analizira razloge gospodarskog zastoja i predloži mjere za ubrzanje gospodarskog rasta.
Najvažniji rezultat summita jest dogovor da se nastavi rad na ustavu i dovrši do sljedećeg summita 17. i 18. lipnja.
Irski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Bertie Ahern rekao je u četvrtak navečer, na kraju prvog dana summita, da je dobio potporu od svojih kolega da se nastavi rad na ustavu, koji je bio prekinut nakon neuspješnog summita u prosincu prošle godine.
Kao glavni krivci za propast pregovora označeni su Španjolska i Poljska, koje nisu htjele pristati na novi sustav odlučivanja, kojim bi njihov glas znatno izgubio na težini.
Međutim, nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj, na kojima su pobijedili socijalisti, došlo je do promjene stajališta Madrida, čemu se ubrzo pridružila i Varšava. Sada se svi slažu da se odluke, koje se donose kvalificiranom većinom, usvajaju prema načelu dvostruke većine.
Preostalo je još dogovoriti brojčane omjere. Prema prvom prijedlogu Konvencije o budućnosti Europe, odluke bi se donosile ako za njih glasa 50 posto članica, koje predstavljaju 60 ukupnog stanovništva EU-a. Iako se nije službeno govorilo o omjerima, po svemu sudeći bit će prihvaćen prijedlog irskog predsjedništva - 55 zemalja članica, koje predstavljaju 55 posto stanovništva.
Osim pitanja odlučivanja u Vijeću ministara preostalo je još niz otvorenih pitanja, "ali sva su ona rješiva", rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Europsko vijeće također je razmatralo stanje i donijelo zaključke o nizu međunarodnih pitanja - Bliskom istoku, Balkanu, Iraku i Afganistanu.
EU ističe da su mirovne smjernice, koje su zajednički izradili Ujedinjeni narodi, Europska unija, Sjedinjene Države i Rusija, osnova za postizanje mirnog rješenja na Bliskom istoku. Ponovno su osudili terorističke napade protiv Izraela i nezakonito ubojstvo duhovnog vođe Hamasa šeika Ahmeda Yassina.
Ponovljene su i ranije osude etnički motiviranog nasilja na Kosovu, a kosovske vlasti pozvane da pokažu privrženost multietničkom Kosovu.