PRAVA, višednevna kiša u Hrvatskoj ove godine još nije pala, a i ne zna se točno kad će.
Poljoprivrednici iz Dalmacije s kojima smo imali prilike razgovarati potvrdili su nam da muku muče navodnjavajući i zalijevajući polja, a vatrogasci svakodnevno imaju posla s požarima. Vodostaji rijeka su opali, more se povuklo toliko da se dubrovačke zidine vide u ruhu kakvo rijetko imamo prilike proučavati.
Klimatolog: Nastave li se suše, bit će to poljoprivredna katastrofa
Drugdje je stanje još i gore. Albanija je, upravo zbog suša i skoka cijena, odlučila ugasiti javnu rasvjetu. U jeku ratnih i pandemijskih zbivanja lako je zaboraviti na klimatske promjene. Pitanje je što će biti ako se sušna razdoblja nastave. Razgovarali smo zato sa stručnjacima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i s klimatologom koji o ovoj temi znaju više.
Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je što će biti ako ova iznenadna suša potraje.
"Onda će biti poljoprivredna katastrofa. Ovakvo vrijeme je pogodno i za jutarnje mrazove. Međutim, izgleda da dolazi nešto oborina krajem ožujka, početkom travnja, možda će najgore biti izbjegnuto.
Mediji ovo nisu dovoljno pratili zato što se događaju druge stvari u svijetu, a smatram da je i ovo jako važno jer ako mi nemamo dovoljno svoje hrane, odakle ćemo uvoziti, koliko ćemo plaćati? Tome nije pridavano dovoljno pažnje", poručuje prof. Grisogono.
Suše utječu i na zdravlje, nema kiše da ispere čestice koje udišu i alergičari
Suša, osim na poljoprivredu i požare, utječe i na zdravlje.
"Ovo je izuzetno nezgodna situacija za alergičare. Sad je jako puno čestica u zraku, što od prirodnih izvora (polen, itd.), jer biljke i životinje raznose čestice okolo, a nema kiše da to spusti, da to otopi, ovo je opasno za astmatičare, srčane bolesnike i sve koji imaju poteškoća s respiratornim i alergijskim tegobama. Ovakve se situacije rijetko kad javljaju početkom proljeća, ovo dugo stabilno i blokirano meteorološko stanje je trebalo biti zimi, nekad kratko ljeti ili u jesen", objasnio je Grisogono.
Uzrok suša je, kaže, neuobičajena dugotrajna sinoptička situacija nad većim dijelom Europe.
"Uzrokovala je da praktički mjesec dana imamo period bez oborina i to će potrajati barem do srijede za veći dio Hrvatske. Dogodio se tzv. "bloking", gdje jaka anticiklona može jako dugo stagnirati nad srednjom i zapadnom Europom, što nam donosi takvo vrijeme."
U Dalmaciji je vrlo do ekstremno sušno
Državni hidrometeorološki zavod upitali smo kad je zadnji put pala kiša. Kažu da neke mjerne postoje u Hrvatskoj dosad ove godine nisu zabilježile niti jedan kišni dan.
"2022. godina započela je prilično sušno. Prema vrijednostima standardiziranog oborinskog indeksa, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba - vrlo sušno, te u srednjoj i južnoj Dalmaciji - vrlo do ekstremno sušno", poručuju iz DHMZ-a.
Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Zanimljivo je, posebno za potrebe poljoprivrede, promatrati uzastopan broj sušnih odnosno kišnih dana, tj. broj dana s oborinom manjom ili jednakom, odnosno većom od 5 mm", poručuju iz DHMZ-a.
Na Lastovu je ove godine kiša pala jednom, a u Varaždinu dva puta
Ono malo kišnih razdoblja u 2022. godini trajalo je isključivo jedan do dva dana.
"Zadnje takvo razdoblje zabilježeno je na većini analiziranih postaja u zadnjem tjednu veljače, odnosno najranije 17. veljače na postaji Varaždin, a najkasnije 8. ožujka na postaji Gradište. Sušna razdoblja na analiziranim postajama bila su dugotrajna (duža od 25 dana), ali i mnogobrojna", poručuju.
U ovoj godini, zaključno s 20. ožujka, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35.2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12.4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10.3 mm te 22. veljače, 8.2 mm).
U ožujku većina meteoroloških postaja nije zabilježila niti jedan kišni dan
Iz DHMZ-a poručuju kako, s obzirom na to da u ožujku na većini postaja nije zabilježen niti jedan kišni dan, očekuju značajan deficit oborine u cijeloj Hrvatskoj.
"Ipak, za konačnu ocjenu sušnih prilika koje uključuju i ožujak trebamo pričekati još desetak dana", poručuje DHMZ-ova Ivana Marinović.
Prognostičari se nadaju da bi moglo kišiti početkom travnja
Na pitanje kad bismo mogli očekivati kišu i najavljuju li se sušna vremena, odgovorio je dežurni prognostičar.
"U ovom se tjednu nastavlja stabilno i većinom sunčano vrijeme uz porast temperature zraka. Vjerojatnost za kišu je u većini krajeva Hrvatske, prema danas dostupnim prognostičkim materijalima, povećana tek sredinom sljedećeg tjedna, odnosno posljednjih dana ožujka te prvih dana travnja.
Prema dugoročnoj prognozi, u travnju je vjerojatnost za nastavak sušnog vremena smanjena, odnosno povećani su izgledi za dane (pa i nizove dana) s povremenom kišom."