Istraživači su to otkrili kad su proučavali ljude koji nose nikotinski flaster. Neobično je što nikotin nije uznemirio samo mozak agresivnih pušača, nego i nepušača i to u vrlo niskim dozama.
To je prvi biološki dokaz da će osobe s određenim crtama ličnosti puno vjerojatnije postati ovisnici o pušenju ako ikad budu eksperimentirale s cigaretom.
To bi moglo objasniti i zašto neke osobe puno lakše prestanu pušiti od drugih, kaže voditelj studije, psihijatar Steven Potkin s kalifornijskoga sveučilišta Irvine.
Prema njegovim riječima, neki ljudi kao da su rođeni da puše.
Drugi znanstvenici nisu toliko skloni tom objašnjenju i kažu da se još ne zna koliko je osobnosti genetski uvjetovano, a koliko je određeno okolinom u djetinjstvu. I navika pušenja može znatno ovisiti o tome je li osoba odrasla okružena pušačima te o socijalnim i kulturnim uvjetima pod kojima nastoji prestati pušiti.
Ipak, "tražimo razne razloge koji ljude čine kandidatima za pušenje, a ovo je možda jedan od njih", kaže William Corrigall iz Nacionalnoga instituta za zloupotrebu droga.
(Hina) xvm ydgk