DANAS je u slovenskom Brdu pri Kranju održan sastanak EU sa Zapadnim Balkanom gdje su, osim Hrvatske, Slovenije te drugih europskih članica, sudjelovale i Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija te Srbija. Usvojena je i deklaracija Brdo, kojom je utvrđena nedvosmislena podrška europskoj perspektivi Zapadnog Balkana na području zelene i digitalne tranzicije, pomoć u borbi s covidom te jačanju političke i sigurnosne suradnje.
Ipak, konferencija je održana u vrijeme kada su tenzije na ponekim područjima Balkana na opasno visokoj razini, a posebno na granici Kosova i Srbije te u BiH. O potonjoj situaciji upozorava i njemački list Tageszeitung (Taz), koji navodi da "srpski i hrvatski političari žurno rade na razbijanju BiH", piše Deutsche Welle.
Zaključak članka da je Bosna i Hercegovina "poput seizmografa" ponajviše proizlazi iz žustrih reakcija na Zakon o zabrani negiranja genocida koji je nedavno predstavio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko. Po spomenutom će se Zakonu moći kazneno progoniti svakog pojedinca koji negira genocid u Srebrenici, na što nije izostala reakcija člana predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji genocid ustrajno negira te je Zakon okarakterizirao kao "posljednji čavao u lijesu BiH".
"Inzko je time želio poduzeti nešto protiv nacionalističkih ideologija i negiranja zločina, ne samo onih koje su počinili Srbi. Zakon je trebao biti uvod u proces pomirenja. Ali reakcija je bila žestoka. Srpski nacionalisti ne žele ni čuti za pomirenje, za njih su ratni zločinci osuđeni pred Haškim tribunalom – heroji. Mladi nose majice s njihovim likovima. A, kada bi priznali zločine, to bi dovelo u pitanje opstanak Republike Srpske", piše njemački list.
TAZ piše i o Milanoviću
Dodatna reakcija srpske strane na Zakon o zabrani negiranja genocida bila je i povlačenje svih Srba iz zajedničkih institucija BiH i parlamenta. Njemački list piše da se uz podršku Rusije i Kine također traži ukidanje dužnosti visokog predstavnika i zajedničkog suda, a spominje se i Dodikov zahtjev o povlačenju srpskih vojnika iz Oružanih snaga BiH i formiranje Vojske RS. Sve to, navodi se u nastavku, vodi dodatnim tenzijama i jačanju nacionalizma, što je lako moglo proći ispod radara na današnjem sastanku EU i Zapadnog Balkana.
"Želi li Dodik time odcjepljenje RS-a, koje stalno traži, provesti oružjem? Već godinama ruski oficiri vojno obučavaju srpske policajce pod plaštom borbe protiv terorizma. Naravno da oni u Bruxellesu i Berlinu to dobro znaju. Zna se da Rusija pokušava spriječiti proširenje EU, a prije svega NATO-a, i podržati nacionalističke snage ne samo "srpskog svijeta" već i one u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Postoji opasnost i da bi konferencija o Balkanu, koja se danas održava u Sloveniji, mogla podcijeniti najnoviji razvoj situacije na Balkanu."
Osim žustrih reakcija i Dodikovog negodovanja, koji se proteklih dana morao također suočiti i sa žustrim prosvjedima u Banjoj Luci, gdje je pod vodstvom gradonačelnika Draška Stanivuka protiv Dodikove korupcije na ulice izašlo nekoliko tisuća ljudi, Taz ne umanjuje ulogu hrvatskih političara i nacionalista u destabilizaciji BiH. Bivši član predsjedništva HDZ-a i ondašnji šef HDZ-a Dragan Čović, navodi njemački list, neosnovano se žali kako su Hrvati u entitetu Federacije BiH potlačeni.
"U stvarnosti su Hrvati privilegirani i imaju u institucijama BiH puno više mjesta nego što im to proporcionalno pripada. Čović traži Izborni zakon u interesu svoje nacionalističke stranke HDZ", piše Taz dodajući također izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji se "proglasio predsjednikom svih Hrvata, pa time i onih iz BiH".