VIŠE od 30 najbogatijih Norvežana pobjeglo je u Švicarsku i druge zemlje tijekom prošle godine dok poslovni lideri izražavaju zabrinutost zbog poreza na bogatstvo koje naplaćuje vlada lijevog centra u Oslu, piše Financial Times.
Javni podaci u norveškom registru stanovništva pokazuju da je 2022. godine najmanje 30 milijardera i milijunaša zamijenilo prosperitetnu skandinavsku naciju za alpsku jurisdikciju s nižim porezima. Među njima je i magnat koji se bavi ribolovom i naftom Kjell Inge Røkke, svojedobno najbogatije osobe u Norveškoj.
Drugi su se preselili u zemlje poput Cipra, Italije i Kanade. Vjerojatno će njihov primjer slijediti i drugi jer su bogati zabrinuti zbog poreznih promjena za koje kažu da štete konkurentnosti zemlje. Isto smatraju i porezni savjetnici.
Izbor između života u Norveškoj i uspjeha kompanije
Posljednji među milijarderima koji je napustio Norvešku je Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač kompanije za podatke o kriptovalutama Dune vrijedne milijardu dolara, koji će uskoro službeno registrirati boravište u Zugu u Švicarskoj. "Morao sam birati između života u Norveškoj i uspjeha kompanije.
Ne radi se o tome da ne želim platiti porez. Radi se o plaćanju poreza na novac koji nemam", rekao je Haga za Financial Times. U središtu rasprave je norveški porez na bogatstvo koji se naplaćuje na svu neto imovinu vrjedniju od 1.7 milijuna norveških kruna (173.000 dolara) po stopi od 1.1 posto za najbogatije. Švicarska također ima porez na bogatstvo, ali nudi pogodnosti za strance.
Za poduzetnike kao što je Haga, čiji je najveći dio imovine vezan za njegovu kompaniju, struktura poreza može dovesti do situacije da moraju isplaćivati velike dividende ili čak prodati dio poslovanja. Ipak, budući da Dune još uvijek posluje s gubitkom, ali brzo raste, nije imao mogućnost isplatiti dividendu, a ne želi prodati udio.
Norveški porez jedan od rijetkih u Europi
"Ili moram uzeti novac iz kompanije ili se preseliti", rekao je Haga, koji se bojao da će njegov sljedeći porezni obračun biti nekoliko puta veći od njegovog raspoloživog prihoda. Skupina bogatih Norvežana koja je prošle godine otišla u Švicarsku imala je ukupno bogatstvo od 29 milijardi kruna i platila 550 milijuna kruna poreza, pokazuju njihove godišnje porezne prijave. Egzodus tijekom 2022. veći je nego u prethodnih 13 godina zajedno, izračunao je dnevni list Dagens Naeringsliv.
Røkke, koji se preselio u Lugano u rujnu i prije toga platio 181 milijun kruna poreza, odbio je komentirati svoju situaciju. Norveški porez na bogatstvo, jedan od rijetkih koji se još naplaćuju u Europi otkako ga je Francuska ukinula u korist poreza na imovinu 2018. godine, dugo je bio izvor nezadovoljstva među norveškim bogatašima.
"To ometa norveško poslovanje na razne načine. Porez prisiljava vlasnike da iz svojih kompanija izvlače dividende, ponekad veće od dobiti. To znatno smanjuje ulaganja u kompanije", rekla je za Financial Times Mathilde Fasting, porezna stručnjakinja u think-tanku Civita. Porez na bogatstvo također je linija razdvajanja između norveške ljevice i desnice.
Vlada je nepopustljiva
Dok bi potonji željeli da se ukine, administracija lijevog centra premijera Jonasa Gahra Størea prošle je godine povećala stopu poreza na bogatstvo, podigla porez na dividende i smanjila olakšice na porez na bogatstvo.
Fasting je rekla da će se porez na bogatstvo na poslovnu imovinu vjerojatno udvostručiti 2022. u usporedbi s prethodnom godinom, dok je porez na dividendu porastao gotovo 50 posto. Uskoro bi se trebao usvojiti i izlazni porez osmišljen kako bi odvratio milijunaše od bijega u inozemstvo. Iako se Norveška nikada nije smatrala zemljom s političkim rizikom, vlasnici kompanija sada smatraju da bi kroz nekoliko godina s ovom vladom moglo bi biti još gore, objašnjava Fasting.
Vlada je nepopustljiva. Erlend Trygve Grimstad, državni tajnik u ministarstvu financija, rekao je kako vlada želi da pojedinci i tvrtke napreduju, ali da najbogatiji moraju plaćati više kako bi pomogli u održavanju velikodušne države blagostanja. Norveška još uvijek ima nekoliko tisuća milijunaša, više od mnogih bogatih zemalja kad se u obzir uzme broj stanovnika.
"Ljudi imaju koristi od besplatnog obrazovanja, nacionalne infrastrukture, besplatne zdravstvene skrbi, subvencionirane predškolske skrbi za djecu, strogih pravila o otkazima i poreza na dobit u skladu s drugim zemljama. To znači da oni koji uživaju uspjeh s ovim društvenim modelom moraju pridonijeti više od ostalih", rekao je Grimstad.
Ne odlaze svi
Daleko od toga da svaki bogati Norvežanin odlazi. Nicolai Tangen, bivši upravitelj hedge fonda koji vodi norveški državni fond, morao je platiti 60 milijuna norveških kruna više poreza nego što je zaradio kada se vratio iz Londona. "Porez plaćam sa zadovoljstvom. Osobno mislim da dobivam mnogo natrag za svoj porezni novac", rekao je Tangen.
Karl Johan Lier, izvršni direktor kompanije AutoStore i pretprošle godine deveti najveći porezni obveznik u zemlji, rekao je da razumije zašto ljudi odlaze, posebno oni koji vode novoosnovane tvrtke.
"Ima puno ljudi koji nisu trebali otići", rekao je Lier, dodavši da on neće biti jedan od njih: "Ovdje imam obitelj i unuke. To je važnije od poreza." Haga je rekao da nema mnogo koristi od toga što je javno progovorio, ali da je želio uzbuniti poduzetnike i novonastalu norvešku start-up scenu: "Norveška je od lošeg postala užasno mjesto za pokretanje posla. Razlog tome je porez na bogatstvo."