Niz novih znanstvenih studija objavljenih tijekom 2025. godine donosi sve jasniju sliku o rizicima ranog pristupa pametnim telefonima i intenzivnog korištenja ekrana za mentalno zdravlje i razvoj adolescenata. Istraživanja upućuju na povezanost s lošijim snom, većim rizikom od pretilosti, slabijim kognitivnim sposobnostima te porastom depresije, anksioznosti i suicidalnih misli, prenosi Washington Post.
Ran Barzilay, istraživač sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i dječji psihijatar u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, proveo je analizu na više od 10.500 djece u 21 istraživačkom centru u SAD-u. Rezultati su pokazali da su djeca koja su prvi pametni telefon dobila s 12 godina, u usporedbi s onima koji su ga dobili s 13, imala više od 60% veći rizik od lošeg sna te više od 40% veći rizik od pretilosti.
“To nije nešto što se može ignorirati”, rekao je Barzilay. Rezultati su ga naveli da promijeni osobnu odluku: dok su njegovo dvoje starije djece dobili telefone prije 12. godine, najmlađe dijete ga zasad neće dobiti.
Godinama je rasprava o utjecaju pametnih telefona i društvenih mreža na mlade bila obilježena proturječnim i često anegdotalnim dokazima. Roditelji, nastavnici i liječnici upozoravali su na pad koncentracije, lošije ocjene i porast psihičkih problema, ali su znanstveni dokazi dugo bili neujednačeni.
Taj se obrazac promijenio u drugoj polovici 2025. godine. Velike longitudinalne studije sada sve češće dolaze do sličnih zaključaka, što je rijetkost u ranijim istraživanjima.
Podaci iz velike američke studije Adolescent Brain and Cognitive Development (ABCD), koja prati gotovo 12.000 djece rođene između 2005. i 2009., omogućili su znanstvenicima detaljan uvid u razvoj adolescenata.
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pokazalo je da djeca s većim i rastućim korištenjem društvenih mreža imaju slabije rezultate u zadacima koji mjere pamćenje, vokabular, brzinu obrade informacija i razumijevanje pročitanog. Iako su razlike bile relativno male, bile su dosljedne.
Voditelj studije Jason Nagata sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu rekao je da se ti rezultati mogu usporediti s padom uspjeha “s petice na četvorku”. Posebno je istaknuo da su čak i djeca koja koriste društvene mreže oko sat vremena dnevno pokazivala lošije kognitivne rezultate od onih koji ih uopće ne koriste.
Druga studija, objavljena u časopisu Pediatrics, povezala je korištenje društvenih mreža s porastom simptoma nepažnje, za razliku od igranja videoigara ili gledanja televizije.
Znanstvenici ističu da nije presudna samo količina vremena pred ekranom, nego i način korištenja. Istraživanje objavljeno u JAMA-i u lipnju razlikovalo je ukupno vrijeme provedeno online od tzv. ovisničkog korištenja, koje uključuje nemir bez uređaja i nemogućnost smanjenja korištenja.
Ukupno vrijeme na internetu nije bilo izravno povezano s rizikom od suicida, ali su adolescenti s rastućim ovisničkim obrascima imali dva do tri puta veći rizik od suicidalnih misli i ponašanja.
Barzilayeva studija objavljena u prosincu u časopisu Pediatrics pokazala je da dob u kojoj dijete dobije prvi pametni telefon ima dugoročan utjecaj na dobrobit. Slične rezultate donijelo je i međunarodno istraživanje objavljeno u srpnju, prema kojem je dobivanje telefona prije 13. godine povezano s lošijim mentalnim zdravljem u ranoj odrasloj dobi, osobito kod djevojaka.
Rasprava se sve više seli iz znanstvenih krugova u javne politike. Australija je ovog mjeseca postala prva država na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, a slične mjere najavila je i Malezija. U SAD-u su pojedzne savezne države već uvele ograničenja, dok bivši gradonačelnik Chicaga Rahm Emanuel društvene mreže naziva javnozdravstvenom krizom.
Stručnjaci upozoravaju da zabrane same po sebi nisu najučinkovitije. Jennifer Katzenstein, dječja neuropsihologinja s Johns Hopkinsa, ističe da djeca često oponašaju ponašanje roditelja, posebno kada je riječ o korištenju telefona navečer.
Istraživanja pokazuju da postupno smanjenje vremena pred ekranom, čak i za jedan sat dnevno, može imati dugoročno pozitivan učinak na kvalitetu života, bolji san i mentalno zdravlje.
Barzilay naglašava da cilj istraživanja nije optuživanje roditelja. “Djeca su ranije dobivala pametne telefone u vrlo ranoj dobi jer nismo znali dovoljno. Sada znamo”, rekao je.
Svojem devetogodišnjem sinu objasnio je zašto još neće dobiti telefon: “Ovo radimo kako bismo te zaštitili. Imaš cijeli život za tehnologiju. Želimo je uvoditi odgovorno i u skladu s tvojim zdravljem.”