Nova studija: Jednostavan test od 10 sekundi otkriva rizik od ranije smrti

Foto: Shutterstock

NEMOGUĆNOST stajanja na jednoj nozi 10 sekundi u starijoj dobi povezana je s povećanim rizikom od ranije smrti od raznih uzroka, pokazalo je jedno novo istraživanje.

Studija objavljena u British Journal of Sports Medicineu utvrdila je da ljudi srednjih i poznijih godina koji ne mogu održati ravnotežu stojeći na jednoj nozi dulje od 10 sekundi imaju gotovo dvostruko veće šanse da umru u narednom desetljeću od onih koji su u stanju proći taj test.

Već su neke ranije studije povezivale nemogućnost stajanja na jednoj nozi s većim rizikom od zdravstvenih problema kao što su moždani udari i demencija.

Iako su nova otkrića promatračka i ne uspostavljaju uzročno-posljedičnu vezu, istraživači, uključujući glavnog autora Claudija Gila Arauja iz klinike za tjelovježbu Clinimex u Rio de Janeiru, kažu da bi se test ravnoteže mogao uvesti kao standard u zdravstvenim pregledima starijih ljudi.

Jednostavan test od 10 sekundi

U istraživanje, koje je trajalo od 2008. do 2020., bilo je uključeno više od 1700 ljudi u dobi između 51 i 75 godina koji su bili sposobni stabilno hodati. Svaki od sudionika trebao je održati ravnotežu stojeći dulje od 10 sekundi na jednoj nozi, a imao je pravo na tri pokušaja. Ispitanici su trebali bosonogi stati na čvrstu ravnu površinu lijevim ili desnim stopalom. Gornju stranu drugog stopala trebali su osloniti na list noge na kojoj su stajali. Ruke su trebali držati uz tijelo tek malo odmaknute.

Rezultati su pokazali da je oko petine sudionika palo na testu, a tijekom sljedećeg desetljeća 123 testirane osobe umrle su od raznih uzroka. Od tih smrti, 32 posto bilo je uzrokovano rakom, 30 posto kardiovaskularnim bolestima, 9 posto respiratornim bolestima, a 7 posto komplikacijama covida-19.

Tim je utvrdio da je postojala jaka korelacija između dobi i neuspjeha na testu – on se udvostručavao u razmacima od pet godina od 51. do 55. godine i nadalje.

Udio umrlih među onima koji nisu uspjeli dovršiti test bio je puno veći: 17.5 posto naspram 4.5 posto. Uzimajući u obzir dob, spol i zdravstveno stanje, znanstvenici su utvrdili da su oni koji nisu mogli završiti test imali 84 posto povećan rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u sljedećem desetljeću.

Problem je u lošoj fizičkoj spremnosti

Studija je utvrdila da su sudionici koji su pali na testu bili lošijeg zdravlja. Kod njih je dijabetes tipa 2 bio tri puta češći, oni su češće bili pretili, češće su imali visok krvni tlak, imali su više masnog tkiva u području trbuha te više bolesti krvožilnog sustava.

"Mislim da je loša neaerobna kondicija obično povezana sa sjedilačkim načinom života, ali ne uvijek. Pozadina većine slučajeva je slabost, a dobro je poznato da je slabost snažno povezana s lošom kvalitetom života, s manje tjelesne aktivnosti, odnosno vježbe i tako dalje", rekao je Araujo za IFLScience.

"Suština je loša fizička spremnost. Osim toga, naravno, podrazumijeva se da je loša ravnoteža povezana s padovima. Stariji ljudi koji padaju izloženi su vrlo velikom riziku od teških prijeloma i drugih povezanih komplikacija. Ovo također može igrati ulogu u zabilježenoj većoj smrtnosti", dodao je Araujo.

"Također treba imati na umu da ljudi redovito moraju održavati ravnotežu na jednoj nozi, primjerice kada izlaze iz automobila, kada se penju ili spuštaju stepenicama i tako dalje. Za ljude koji nemaju tu sposobnost ili pritom osjećaju strah, to je vjerojatno povezano s gubitkom autonomije i, posljedično, manje vježbanja, što je začetak grude snijega", pojasnio je.

Slične rezultate pokazala su i ranija istraživanja

Tim u tekstu studije piše da su njihovi rezultati u skladu sa zapažanjima ranijih istraživanja.

Podsjećaju da se test ravnoteže koristi već više od 50 godina te da se prvo počeo provoditi među mladim, zdravim muškim i ženskim pripadnicima vojske.

Studija, objavljena 2014. u časopisu International Journal of Stroke, otkrila je da je nemogućnost održavanja ravnoteže na jednoj nozi 20 sekundi ili dulje povezana s povećanim rizikom od oštećenja malih krvnih žila u mozgu i smanjenom sposobnošću shvaćanja ideja.

Autori, među ostalim, navode jednu japansku studiju objavljenu 2015. u časopisu JAMDA provedenu na 1085 starijih sudionika u dobi od 65 do 89 godina koja je pokazala da je vrijeme održavanja ravnoteže snažno povezano sa smrtnošću od svih uzroka.

Studija objavljena 2021. u časopisu JAMA provedena na 5816 muškaraca i žena starijih od 40 godina koji su praćeni prosječno 12.5 godina utvrdila je da su osobe s poremećajem ravnoteže imale 44% veći rizik od smrti od svih uzroka u usporedbi s onima koji su imali normalne rezultate.

No autori ističu da je u većini ranijih studija test bio proveden tako da se mjerilo koliko sekundi osoba može održavati ravnotežu, s tim da je vrijeme bilo ograničeno na 30 ili 60 sekundi.

Tumače da su takvi testovi prikladni za mlade, ali ne i za starije jer većina njihovih sudionika starijih od 70 godina nije uspjela proći test od 10 sekundi.

"Stoga naši rezultati ne samo da potvrđuju gore spomenute studije već proširuju ta opažanja i čine ih praktičnim za rutinsku kliničku upotrebu", pišu autori i podsjećaju da standardizirani testovi ravnoteže do sada nisu bili uključeni u zdravstvene preglede sredovječnih i starijih ljudi.

Pročitajte više

 

Pročitajte više