Od ukupno 824 objekta u povijesnoj jezgri, oštećenja su zabilježena na 463 zgrade. Oštećeno je 55 posto zgrada i 70 posto krovišta.
Prema podjeli šteta u četiri kategorije, u prvoj je zabilježeno devet objekata koji su izgorjeli, od kojih su sedam bile barokne palače, u drugoj kategoriji su 92 objekta koja su pretrpjela teža konstruktivna oštećenja. U trećoj kategoriji je 218 objekata s konstruktivnim oštećenjima i u četvrtoj 144 s nekonstruktivnim oštećenjima, navela je Baća.
Svjedokinja je govorila i o štetama na zaštićenim objektima izvan povijesne jezgre, na renesanskim ljetnikovcima u okolici grada i sveučilišnoj knjižnici, koja je u cijelosti izgorjela.
U spis je kao dokaz uvedeno i izvješće promatrača UNESCO-a "Dubrovnik 91/92." o granatiranjima u jesen 1991. i u proljeće 1992. kod povlačenja snaga JNA iz okolice grada. U dokumentu se nalazi i izvješće o troškovima restauracije oštećenih objekata.
Svjedokinja je rekla da su u granatiranju 29. svibnja te 8. i 19. lipnja 1992. nanesena izrazito teška konstruktivna oštećenja u Starom gradu projektilima velikog kalibra.
Na kraju glavnog dijela svjedočenja u sudnici je prikazan video snimak najtežeg granatiranja Dubrovnika 6. prosinca 1991., uz objašnjenja svjedokinje o pogođenim objektima.
Granatiranje Dubrovnika jedan je od pojedinačnih ratnih zločina za koji se Miloševića tereti u optužnici za Hrvatsku.
Optuženi bivši predsjednik SRJ, koji se u postupku brani sam, u protuispitivanju je nastojao narušiti kredibilitet svjedokinje i umanjiti vrijednost njezinog iskaza, tvrdnjama o njezinom članstvu u HDZ-u, hrvatskim pripremama za sukob s JNA i provokacijama.
Pokušaje Miloševića da minimalizira posljedice granatiranja Dubrovnika, uz korištenje fotografije pogođenih objekata na kojima su oštećenja teže uočljiva, Žana Baća je uvjerljivo osujetila pokazujući da u pojedinosti poznaje oštećenja svih važnih objekata.
"Od tada je prošlo skoro 13 godina ali potvrđujem istinitost svake riječi u izvještaju", kazale je.
Tako je primjerice, na traženje Miloševića, opisala sva oštećenja na crkci Sv. Vlaha, naglasivši da su ona restaurirana ali da statička sanacija crkve još traje.
Suci raspravnog vijeća pitali su svjedokinju o tome "do kada će trajati radovi na obnovi i hoće li Dubrovnik biti opet kulturna ikona i vratiti staru slavu?"
"Neki radovi trajati će još desetljećima, zavisno od kompleksnosti i financijskim sredstvima koje izuzev manjih početnih donacija u cijelosti osigurava Republika Hrvatska", rekla je Baća.
Dubrovnik nije nikada izgubio svojstvo svjetskog kulturnog dobra i uvjek će ga imati, no popravljena oštećenja uvijek će biti uočljiva i umanjivat će izvornost umjetničkih djela u njegovoj povijesnoj jezgri, zaključila je Žana Baća na kraju svjedočenja pred ICTY-em.