Smisao obljetnice je oživjeti duh vremena Hrvatskoga narodnog preporoda, duh stvaralačke otvorenosti novom i žilave upornosti u ostvarenju cilja, u čijem se teorijskom definiranju i praktičnom ostvarenju posebno istaknuo Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1893.), rekao je Josip Balabanić u ime organizatora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.
Često idealiziramo povijesne ličnosti, a nama je cilj pokazati ih u što realnijem svjetlu, kao i njihove napore u svladavanju golemih zapreka. Hrvatskoj i danas treba takvih napora, jer mnoge hvata osjećaj nemoći, rekao je Balabanić.
Vukotinović, po naobrazbi pravnik, uvelike je pridonio književnosti i prirodoslovlju kao amater u najboljem smislu riječi, istinski ljubitelj prirode i proučavatelj prirodnih pojava, od minerala i fosila do sustava flore i faune. Bio je vrlo dinamičan, radišan i ustrajan čovjek.
Obavljao je dužnosti suca, velikog župana, vojnog časnika u ratu s Madžarima, nakladnika, poduzetnika, tajnika Gospodarskog društva, urednika časopisa Kolo, Gospodarskog lista, Leptira, i t.d.
Pisao je davorije te bio začetnik književnih rodova u Hrvatskoj, poput povjestice, novele, eseja i književne kritike.
Udario je temelje nekim modernim prirodoslovnim strukama u nas kao biološkoj sistematici, geognoziji, geologiji i sličnima.
Prvi je s Josipom Schlosserom (1818.-1882.) sustavno prikazao floru cijele Hrvatske u djelu "Flora Croatica" (1869).
U domoljubnom zanosu Hrvatskoga narodnog preporoda 1835. je promijenio prezime Farkaš u Vukotinović.