Dodao je da se novi zakon predlaže i zbog ´određenih konfuzija i dvojnosti´ između Uprave i uredništva HRT-a.
´Radi se u ambijentu posvemašnje momentalne krize na HRT-u, o kojoj svjedoči i manjak od 15-tak milijuna kuna koji je ta kuća napravila u posljednjih nekoliko mjeseci´, upozorio je.
Ministar je napomenuo da se zakonom želi očuvati HTV kao javnu televiziju, samo uz privatizaciju njezinog trećeg programa, te da se ne ide odmah u razdvajanje televizije i radija.
Novim bi zakonom Vijeće HRT-a od 11 članova, postalo središnje tijelo za odlučivanje, koje bi imenovao Sabor, a ono bi imenovalo glavnog ravnatelja HRT-a na temelju javnog natječaja.
Glavni bi ravnatelj na temelju javnog natječaja Vijeću HRT-a predlagao kandidate za ravnatelje tri organizacijske cjeline - za radio, televiziju i glazbenu produkciju.
Suprotno vladinu prijedlogu, Vesna Škare Ožbolt predlaže HRT ustrojiti kao trgovačko društvo, jer bi HRT-u, kako je rekla, jedino takav pravni status omogućio opstanak u sve većoj konkurenciji. Televizija i radio bili bi međusobno financijski neovisni, a uz njih bi postojao i institut ´uslužne djelatnosti´ kao servisno poduzeće.
Ivo Škrabalo (Libra) zauzeo se za HRT kao javnu ustanovu jer, kako je rekao, trgovačko društvo nije oslobođeno plaćanja PDV-a, a založio se i da se u zakonu jasnije predvide prihodi i troškovi od glazbene produkcije.
Josip Leko (SDP) smatra da se vladinim prijedlogom vraća ´blaga´ posredna uloga Sabora oko financijskog stanja HRT-a, ali istovremeno i potpuna autonomija programskog vijeća.
Dorica Nikolić (HSLS) kazala je kako ne vidi razloga za donošenje novoga zakona, optuživši Vladu da ga donosi zato da bi u predizbornoj godini preuzela kontrolu nad HRT-om, što je ministar Vujić ocijenio neprihvatljivom tvrdnjom.
Da je vladin prijedlog na ´stranputici´ smatra i Miroslav Rožić (HSP), jer se njime, kaže, ne demokratizira HRT i ne poboljšava njegov rad ´već se donosi samo da bi se razriješili odnosi i ovlasti pojedinih osoba oko utjecaja na uređivačku i poslovnu politiku´.
Iako nije imao kvorum, saborski Odbor za zakonodavstvo izvijestio je da će o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se predlaže drastično povećanje kazni za prometne prekršaje, raspravljati u siječnju iduće godine.
Odbor za izbor i imenovanja raspravio je zakonske izmjene o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika po kojima se uz ostalo plaća glavnog državnog odvjetnika izjednačuje s plaćom predsjednika Vrhovnog suda, a državnim odvjetnicima i njihovim zamjenicima plaće bi se izjednačile sa sudačkim.