NA valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom i dosegnula najvišu razinu od kraja srpnja.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je 94,18 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,57 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 104,55 na 105,05 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1680 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1765 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale, nakon izvješće o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 0,9 posto, na 41,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 39,40 dolara.
Azijske burze stabilne
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica stabilne, a ulagače, zabrinute zbog usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize, nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,1 posto, nakon dva dana pada.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,2 posto. U Šangaju, Singapuru i Australiji porasle su, pak, između 0,1 i 2 posto.
Azijski su ulagači oprezni, premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu znatno porasle, po prvi put nakon četiri dana pada.
"Mislim da situacija na tržištu odražava oprez ulagača zbog nekoliko razloga. Pandemija i dalje zabrinjava... dionice kompanija koje nisu iz tehnološkog sektora i dalje su pod pritiskom zbog covida-19", kaže Moh Siong Sim, analitičar u Bank of Singapore.
Na Wall Streetu rasle cijene dionica u potrošačkom i sektoru informacijskih tehnologija
Jučer su na najvećoj svjetskoj burzi najviše porasle cijene dionica u potrošačkom i sektoru informacijskih tehnologija.
Pritom je cijena Amazon.coma skočila 5,7 posto, dok su dionice Microsofta, Applea, Facebooka i Alphabeta poskupile više od 1,6 posto.
No, kretanje američkih terminskih indeksa ne ulijeva povjerenje. Nakon jučerašnjeg skoka za 1,7 posto, terminski Nasdaq indeks sada je u minusu 0,5 posto. Terminski Dow Jones i S&P 500, pak, stagniraju, nakon što su jučer porasli 0,5, odnosno 1 posto.
Nesigurnost na Wall Streetu i drugim svjetskim burzama posljedica je daljnjeg širenja koronavirusa, usporenog rasta gospodarstava, predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u i nedostatka novih poticajnih mjera.
Šest tjedana uoči predsjedničkih izbora, u SAD-u je do utorka od posljedica covida-19 umrlo oko 200.000 ljudi, objavilo je sveučilište Johns Hopkins. Pritom je broj oboljelih dosegnuo 6,9 milijuna, pa je SAD među zemljama koje su najviše pogođene pandemijom.
Neke europske zemlje, pak, posljednjih dana bilježe rekordne brojke novozaraženih, zbog čega su, primjerice, Britanija, Danska i Grčka, ponovno uvele restriktivne mjere kako bi suzbile širenje virusa.
Zbog drugog vala koronavirusa, splasnule su nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize.
Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao je jučer u izvješću u Kongresu da je američko gospodarstvo pokazalo veliko poboljšanje od kada je uronilo u recesiju, ali da je daljnji put oporavka nesiguran i da će Fed poduzeti i nove mjere ako to bude potrebno.
Ponovio je i da bi Kongres trebao donijeti nove fiskalne poticajne mjere.
No malo je vjerojatno da će Kongres uskoro donijeti takve mjere, s obzirom na sukobe u Washingtonu uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga. Predsjednik Donald Trump htio bi prije izbora imenovati novog suca Vrhovnog suda na mjesto Ruth Bader Ginsburg, koja je umrla u petak, dok se predsjednički kandidat Joe Biden tome protivi.
Oko toga je podijeljen i Kongres, pa je malo vjerojatno da će se zastupnici Demokratske i Republikanske stranke prije izbora dogovoriti o novim poticajnim fiskalnim mjerama.