Olovo u krvi usporava ulazak u pubertet i smanjuje inteligenciju

DJECA izložena djelovanju olova u domovima trpe od trovanja čak i ako je riječ o vrlo malim količinama, piše The New England Journal of Medicine.

Rezultati dva nedavno obavljena istraživanja pokazuju da čak i vrlo male količine olova u krvi djece uzrokuju slabije rezultate pri ispitivanju inteligencije i usporavaju ulazak u pubertet kod djevojčica.

Do takvoga trovanja olovom u većini slučajeva dolazi zato što djeca preko usta u organizam unose prašinu ili komadiće olovnih boja sa zidova. Djeca mogu imati neurološke probleme, teško uče, a smanjenje inteligencije bilježi se ako je razina olova u krvi viša od 10 mikrograma u decilitru krvi.

Dr. Sherry Selevan i njezini kolege iz američke Agencije za zaštitu okoliša proučavali su utjecaj razine olova u krvi i početak puberteta na uzorku od 2.816 djevojčica u dobi od 8 do 18 godina. Početak puberteta utvrđivali su na temelju pojave stidnih dlačica, razvoja grudi i prve menstruacije.

Razina olova među svim djevojčicama obuhvaćenima istraživanjem bila je ispod 3 mcg/dL, bez obzira na etničko podrijetlo, ali su uočene razlike između onih s razinom olova od 1 mcg/dL i onih s 3 mcg/dL olova u krvi.

Crne djevojčice s 3 mcg/dL olova u krvi dobivale su menstruaciju 3,6 mjeseci kasnije od djevojčica s 1 mcg/dL olova u krvi. Znanstvenici su uočili kašnjenje pri ulasku u pubertet čak i nakon uzimanja u obzir svih tjelesnih, demografskih i socio-ekonomskih čimbenika. Slični su rezultati uočeni i kod bijelih djevojčica, ali statistički podaci nisu toliko relevantni kao u prvome slučaju.

U drugome obavljenome istraživanju, dr. Richard L. Canfield i njegovi kolege iz Sveučilišta Cornell u gradu Ithaca periodički su mjerili razinu olova u krvi 172 djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina. Njihova je inteligencija ispitivana u dobi od 3 i 5 godina. Znanstvenici su uzeli u obzir brojne čimbenike koji utječu na razvoj inteligencije poput težine pri rođenju, razine majčine naobrazbe i njezina pušenja tijekom trudnoće.

Prosječna razina olova u krvi 5-godišnjaka bila je 7,4 mcg/dL, a njihov prosječni IQ iznosio je 90 (prosjek na razini države iznosi 100).

Djeca s najvišom razinom olova u krvi imala su najniži IQ, a znanstvenici su procijenili da se IQ spušta za 4,6 bodova pri svakih dodatnih 10 mcg/dL olova u krvi. Učinak djelovanja olova u krvi još je vidljiviji kod djece koja su u početku imala nižu razinu olova u krvi.

Zbog toga američki znanstvenici upoznati s problemom misle da bi uklanjanje povišene koncentracije olova u krvi trebao biti prioritetni cilj američke vlade do kraja ovoga desetljeća.

Pročitajte više