VLADIN prijedlog da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta ne rješava ni jedan ključni problem toga grada i ima predizbornu svrhu, ocijenila je u četvrtak saborska oporba, dok su iz HDZ-a odbacili te teze, a ministar Tomo Medved poručio je kako vlada pitanje Vukovara rješava cjelovito.
Apsolutno odbijam tezu da je zakon vezan za bilo kakav oblik kampanje, rekao je ministar hrvatskih branitelja podsjetivši kako je vlada još prije tri godine poručila da će donijeti zakon koji će vukovarsko područje definirati kao mjesto posebnog pijeteta.
Vukovar '91. nije samo prošlost, nego i budućnost Hrvatske, istaknuo je Medved tumačeći kako se predloženim zakonom uloga i žrtva Vukovara u Domovinskom ratu vrednuje kao iznimno važna u novijoj hrvatskoj povijesti.
"Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga prepoznajemo potrebu za proglašenje vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijeteta", rekao je ministar u Hrvatskom saboru.
Bulj: U zakonu se mora spomenuti velikosrpska agresija
Miro Bulj (Most) ustvrdio je da se Vukovar koristi "isključivo i samo kao predizborno gorivo", da se zakonom ne rješavaju njegovi ključni problemi, pitanje dvojezičnosti i činjenica da zločinci još hodaju slobodno. Zatražio je da u zakon uđe pojam velikosrpske agresije.
Nemamo ništa protiv ćirilice kao pisma, no "činjenica je da se pod njom klalo i palilo“, izjavio je zastupnik, pitajući se zašto vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je na pod bacio ćirilični statut grada, sada nema primjedbi.
Hrvoje Zekanović (Hrast) zatražio je jasan odgovor na pitanja - rješava li se zakonom pitanje dvojezičnosti i hoće li njime biti zadovoljan i Marijan Živković, otac dvojice poginulih branitelja, suđen zbog razbijanja dvojezičnih ploča.
Ministar im je odgovorio kako je zakon rađen s udrugama s područja Vukovara, s gradonačelnikom, te kako je u nekoliko navrata i sam razgovarao sa Živkovićem.
Maras: Tragedija Vukovara mora se isključiti iz predizbornih kampanja
Nezavisni zastupnik Tomislav Panenić u zakonu ne vidi ništa novoga što već ne postoji u Vukovaru, osim Vijeća za domovinski pijetet. Upitao je i postoji li mogućnost, s obzirom na odredbu da se kod dolaska strane delegacije ističe zastava te države, istakne i zastava Srbije, ako dođe Aleksandar Vučić.
"Zastava na Memorijalnom groblju diže se kad dolazi delegacija koja odaje počast stranom dragovoljcu koji je branio Hrvatsku“, uzvraća Medved.
Gordan Maras (SDP) smatra da bi u zakonu trebalo stajati da se pitanje Vukovara i njegove tragedije isključi iz predizbornih kampanja i pozvao HDZ da prigodničarski ne poteže pitanje Vukovara.
Oporbene tvrdnje odbacio je Josip Đakić (HDZ) koji za zakon kaže da dolazi u pravo vrijeme i kako će doprinijeti da se žrtve spominju s dužnim pijetetom, a mjesta stradavanja primjereno obilježavaju.
Proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog pijeteta stvaramo pravni okvir za posebni, nacionalni status ovoga grada, kazala je Marijana Balić (HDZ), ističući da Vukovar zaslužuje posebnu pažnju kako bi postao gradom poželjnim za život.
Punu podršku zakonu daje i Klub stranke rada i solidarnosti jer, kako navodi Kažimir Varda, Vukovar ima simboličko, prijelomno, sudbonosno mjesto u hrvatskoj povijesti, simbol je otpora i zajedništva.
Pijetet se ne da zakonski određivati, uzvraća Nenad Stazić (SDP), koji tvrdi da je korist od zakona "ravna nuli", da ima predizbornu svrhu, da već postoji zakon o obnovi i razvoju Vukovara iz 2001. kad je premijer bio SDP-ov Ivica Račan.
Stazić: Od Vukovara radite mauzolej, grobnicu
"Od Vukovara radite mauzolej, grobnicu“, poručio je Srazić vladajućima i dodao kako je Vukovar duboko podijeljen, ljudi mu iseljavaju. "Pobjegli su od vaših mjera i pomoći", rekao je i upitao vladajuće zašto ne naprave moderan, otvoren grad, zar su žrtve Škabrnje i Nadina manje bitne od vukovarskih. "Zakon je jedan zastor, kao sipino crnilo kojim treba sakriti istinu od Vukovara", ustvrdio je Stazić.
I Bojan Glavašević (Klub HSU/Snaga/nezavisni) drži da Vukovar ne treba biti mauzolej, nego hram života, te izražava bojazan da mu domovinski pijetet neće donijeti budućnost, nego ga vratiti u prošlost.
"Vukovar dijeli sudbinu Hrvatske, ako je u njoj dobro i Vukovaru će biti, ako želite da mu bude bolje nemojte ga stavljati pod stakleno zvono, dajte mu da živi život ostatka države, on je snažniji nego mislite", poručio je Glavašević vladajućima.
I Goran Beus Richembergh (Glas) upozorava da je unatrag pet godina, od prošlih predsjedničkih izbora, iz grada iselilo tri i pol tisuće ljudi.
Zekanović: Budite hrabri i recite - neće biti riješen problem dvojezičnosti
Dio oporbe ustrajava na pitanju hoće li predloženi zakon riješiti problem dvojezičnosti, odnosno postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru. "Budite hrabri, kao u ratu, pa recite - neće biti riješen problem dvojezičnosti", pozvao je ministra hrvatskih branitelja Hrvoje Zekanović (Hrast), no odgovor nije dobio.
Beus Richembergh smatra da se pitanje dvojezičnosti promatra samo u trenutnom kontekstu, te da Vukovar i njegova povijest zaslužuju puno više.
Vladinim prijedlogom, područjima posebnog domovinskog pijeteta definiraju se Grad Vukovar i naselje Bogdanovci, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru središnje je mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.
Dani posebnog pijeteta uključuju dane od 17. do 21. studenoga, zakon predviđa osnivanje Vijeća za domovinski pijetet koje će činiti predstavnici 17 nadležnih institucija, tijela i udruga iz Domovinskog rata.
Predloženim zakonom, područjima posebnog domovinskog pijeteta, definiraju se Grad Vukovar i naselje Bogdanovci.
Prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta
Sabor danas nastavlja s radom raspravom o Prijedlogu zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta kojim će se definirati mjesta, razdoblje i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta te druge aktivnosti s tim u vezi te ustrojiti posebno međuresorno tijelo.
Međuresorno tijelo bit će sastavljeno od predstavnika svih relevantnih institucija Republike Hrvatske, kao i predstavnika braniteljsko-stradalničke populacije (Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj) koje će imati važnu ulogu u praćenju i analizi stanja na vukovarskom području i predlaganju razvojnih mjera za područje Vukovara.
Zakon će imati pozitivan učinak na društveni razvoj vukovarskog područja s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni, odgojno-obrazovni odnosno znanstvenoistraživački razvoj, stabilizaciju i očuvanje mira, navodi se u obrazloženju.
Provedba zakona
Provedba toga zakona neće iziskivati dodatne troškove nego će se isto podmirivati s postojećih, za to predviđenih, razdjela u državnom proračunu Republike Hrvatske, navodi se u obrazloženju.
Vukovar ima iznimno važno simboličko, u mnogim vidovima prijelomno, pa i sudbonosno mjesto u hrvatskoj povijesti i povijesti današnje hrvatske države, osobito u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Iskustvo i značenje Vukovara 1991., koji predstavlja simbol otpora, žrtve i zajedništva u Domovinskom ratu, nadilaze lokalnu i nacionalnu razinu, ističe se u obrazloženju.
Hrvatski građani, dodaje se, prema Vukovaru se odnose s dubokim poštovanjem koje iskazuju na različite načine, a najviše stalnim i sve brojnijim dolascima na vukovarska memorijalna mjesta sjećanja. To posebno dolazi do izražaja u danima sjećanja na žrtvu Vukovara 17. do 20. studenoga.
Kolona sjećanja
Tada Vukovar postaje odredište desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, koji se slijevaju u Kolonu sjećanja - Vukovarski križni put, kako bi na dostojanstven i primjeren način odali duboko poštovanje herojstvu i mučeništvu vukovarskih branitelja i civila, stoji u obrazloženju.
Strahote razaranja grada i stradanja ljudi u njemu tijekom oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj označile su Vukovar posebnim mjestom. Broj poginulih i ubijenih, nasilno odvedenih i nestalih, ranjenih i prognanih, uz golemu materijalnu ratnu štetu koja je gotovo u cijelosti izbrisala srednjoeuropsku urbano-arhitektonsku, sakralnu, kulturnu, gospodarsko-materijalnu i nematerijalnu baštinu Vukovara, nesumnjivo upozoravaju da su nad tim gradom i njegovim braniteljima i civilima počinjeni zločini ogromnih razmjera.
Kršenja međunarodnog humanitarnog prava osobito su bila prisutna upravo na području Vukovara gdje je uz hrvatske branitelje zarobljeno više tisuća civila.
Tijekom oružane agresije na Vukovar koju je izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Hrvatskoj nisu počinjeni samo brojni zločini nad stanovništvom, nego i namjerno uništavanje Vukovara, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.