Japan je treća najjača svjetska ekonomija, što je za tako malu državu nemjerljiv uspjeh. No, Japan je također i gospodarski vrlo izolirana država koja izvozi puno, a ne uvozi gotovo ništa. Gospodarstvo Japana zadnjih 20-ak godina uglavnom je stagniralo jer prostora za dodatni razvoj praktički i nije bilo, što je glavni razlog zbog kojeg je Kina nedavno prestigla Japan i postala druga najveća svjetska ekonomija, iza SAD-a. S obzirom da Japan već duže vrijeme ne bilježi jači gospodarski rast, nije znatnije utjecao niti na pomake u svjetskoj ekonomiji. Istovremeno, Japan je usprkos velikoj zaduženosti bogata država koja može bez problema skupiti novac potreban za obnovu štete nastale prošlotjednom katastrofom.
"Japanska nacionalna banka ponudila je da će u sustav upumpati 98 milijardi dolara kako bi povećala likvidnost. Jednostavno, odlučili su da im nije problem odštampati novih 98 milijardi dolara", ističe Sebastian Mallaby, direktor "Međunarodnog centra za geoekonomske studije Maurice R. Greenberg". Takav će potez, tvrdi Mallaby, imati tek minoran utjecaj na vrijednost jena, dok će istovremeno povećati japanski javni dug za manje od 1 posto. Očito, radi se o troškovima koje Japan može podnijeti. I koji će se vrlo skoro isplatiti.
Japanski BDP već iduće godine će rasti
Kratkoročno gledajući, katastrofa koja i dalje traje paralizirala je gospodarstvo Japana. No, procjenjuje se da će proizvodni pogoni već u roku od dva do tri mjeseca raditi svojim punim kapacitetima. Istovremeno, novu vrijednost (i radna mjesta) stvarat će nužni projekti obnove uništene infrastrukture zbog čega banka Credit Suisse, jedan od velikih igrača na Wall Streetu, očekuje da će u 2011. japanski BDP pasti za zanemarivih 0,2 posto, a već u 2012. pokazivati osjetniji rast. Tek nešto pesimističniji su u Merrill Lynchu, gdje očekuju da će japanski BDP ove godine pasti 0,5 posto, ali također predviđaju rast u 2012.
"Povlače se usporedbe s potresom koji je 1906. pogodio San Francisco i direktno uzrokovao financijsku krizu 1907. godine jer je za popravak štete morao biti preusmjeren novac s burzi u New Yorku i Londonu. Situacija se u međuvremenu drastično promijenila. Tada je postojao 'zlatni standard', što znači da je u opticaju bila točno određena količina novca. Kad bi taj novac prebacili u San Francisco, u New Yorku ga više jednostavno ne bi bilo. Današnji standard 'fiat valute' omogućava središnjim bankama da u nestašici sredstava jednostavno odštampaju novi novac. Što je japanska banka najavila da će učiniti", objašnjava Mallaby u intervjuu za CFR.
Japanska katastrofa ostavlja prostor za ostala tržišta
Najveći problem stoga se stvara u kratkoročnom razdoblju. Kako objašnjava Mallaby, svjetska tržišta međusobno su povezana lancima opskrbe, koje je katastrofa u Japanu narušila. Analitičar časopisa Time Michael Schuman tako, primjerice, podsjeća da se u Japanu proizvodi 40 posto svih elektroničkih komponenti u svijetu. A rezervi nema dovoljno da bi se potrebe tržišta zadovoljilo dok se japanski radnici ponovo ne bace na posao. To međutim ne znači da će se automobili, računala i televizori prestati proizvoditi već će velike kompanije jednostavno relocirati svoje proizvodne pogone, ukoliko to bude potrebno.
Za kompanije koje su izložene ovom problemu bit će to dodatno financijsko opterećenje. No, za globalno gospodarstvo i to će značiti nova ulaganja i nova radna mjesta, s obzirom da će japanske firme u narednim mjesecima morati pojačati proizvodnju u svojim inozemnim pogonima. Istovremeno, velike svjetske kompanije koje ovise o japanskim proizvodima svoje će potrebe morati zadovoljiti na alternativnim tržištima, mišljenje je stručnjaka iz londonskog Capital Economicsa.
Udaljavanje od nuklearne energije
Izuzetno bitan faktor u cijeloj priči bit će neizbježna promjena japanskog mentaliteta što se energetskih pitanja tiče. Japan, naime, gotovo da ne posjeduje vlastite izvore fosilne energije. Svu naftu koja im je potrebna, Japanci uvoze zbog čega su se i odlučili osloniti na nuklearnu energiju na kojoj njihovo gospodarstvo već desetljećima počiva. "Japanci sada moraju mijenjati izračun", tvrdi geopolitički strateg George Friedman, koji očekuje da će se Japanci u budućnosti manje oslanjati na nuklearnu energiju, a više na tradicionalne energetske izvore poput nafte i ugljena.
To su, međutim, resursi kojima Japan ne raspolaže, niti kontrolira sredstva njihovog međunarodnog transporta. Osim što će morati izdvajati veće količine novca za kupovinu fosilnih derivata, za očekivati je da će Japan ulagati i u transport goriva, predviđa Friedman. Japanske inozemne investicije stoga će se morati povećati, ali što je s investitorima koji su planirali ući na japansko tržište? Merrill Lynch ne vjeruje da će katastrofa drastično utjecati na njihove planove: "S obzirom da je japanska ekonomija već desetljećima stabilna, vijesti iz Japana već odavno nemaju drastični utjecaj na psihologiju ulagača".