Na UN-ovoj konferenciji o biološkoj raznolikosti u Kuala Lumpuru dužnosnici iz više od 80 zemalja razgovarat će o primjeni protokola iz Cartagene koji je donesen u siječnju 2000. u Montrealu, a stupio je na snagu u rujnu 2003. Prema Protokolu, koji je obvezujući instrument Konvencije o biološkoj raznolikosti (1992.), neka država može zabraniti uvoz GMO-a iz opreza.
SAD nije prihvatio sporazum koji je ratificiralo 86 zemalja i Europska unija i zauzima se za prihvaćanje GMO-a u svijetu.
Na konferenciji će se pet dana raspravljati o mogućim rizicima GMO-a i trgovačkoj regulaciji, pa bi se Europljani i Amerikanci mogli sukobiti oko označavanja prehrambenih proizvoda na bazi GMO-a.
"Bit problema je što potrošači moraju imati izbor", kazao je britanski ministar zaštite okoliša Elliot Morley, zauzimajući se za politiku strogog označavanja uoči mogućeg ublažavanja europskih zakona povezanih s GMO.
Europljani bi htjeli da konferencija poštuje njihove zahtjeve o označavanju genetski promijenjenih sirovina koje se izvoze, ponajprije pšenice, kukuruza i soje, dok se Washington zauzima za minimalne zahtjeve.
Prijatelji Zemlje u izvješću tvrde da nijedna velika zemlja proizvođač GMO-a ne može jamčiti neškodljivost tih kultura, a izgredi koji su se dogodili (kukuruz Starlink, biofarmaceutske biljke) potvrđuju rizik od uvođenja proizvoda zabranjenih za ljudsku prehranu u prehrambeni lanac.
"U prodaji ne postoji nijedna GMO namirnica koja bi bila jeftinija i bolja od njezina prirodnog ekvivalenta, a postojeće kulture GMO-a zahtijevaju više pesticida od konvencionalnih vrsta", kaže se u dokumentu.
(Hina) xvrad ydgk