Fra Andrija Kačić Miošić je čovjek koji je imao najveći utjecaj u narodu, istaknuo je u svom pozdravnom govoru provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić i dodao kako je Kačić poučavao puk i jačao narodnu svijest.
Predsjednik HAZU Milan Moguš u svom je znanstvenom izlaganju govorio i značenju naslova Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga".
On je obrazlažući pisane izvore hrvatske kulture utvrdio kako su riječi "ilirički", "ilirski", "dalmatinski" i slovinski" istoznačnice za "hrvatski". Taj se jezik prostorno proteže na Dalmaciju, Bosnu i Slavoniju, dodao je Moguš.
Kačić je za razliku od fra Filipa Grabovca izbjegao mletačku cenzuru, napomenuo je u svom radu o Kačiću talijanski slavist Francesco Perillo i dodao kako je on pozivajući se u Razgovoru na mletačke izvore građu za svoje pjesme zapravo crpio iz djela dubrovačkoga svećenika Mavra Orbinija.
Hrvatski narod je u najtežim trenutcima svoje povijesti iz Kačićeva "Razgovora" crpio junačke, domoljubne i vjerske ideale, dodao je Perillo.
U tijeku današnjeg rada skupa među ostalima će izlagati fra Hrvatin Gabrijel Jurišić o hagiografiji u Kačićevim djelima, Josip Bratulić o Kačiću i početcima nacionalnih preporoda slavenskih naroda, Dunja Fališevac o Kačićevoj poetici u kontekstu poetičkih paradigmi 18. st.
U poslijepodnevnom dijelu skupa govorit će među ostalim Franjo Šanjek o odnosu Kačića i Orbinija, Ivan Pederin o ratu između Mletačke Republike i Osmanske Carevine na području Dalmacije, Vinko Grubišić o recepciji "Razgovora" u zemljama engleskoga jezika, Alojz Jembrih o Kačiću kod kajkavaca i Pavao Knezović o Kačiću u bosansko-hercegovačkoj periodici do 1945.
Skup se i sutra održava u Zagrebu, a 5. studenoga sudionici odlaze u Sinj, Makarsku, Mostar i Zaostrog, gdje su sljedećih dana također predviđena izlaganja o životu i radu fra Andrije Kačića Miošića i njegovu djelu.