ŠEST OSOBA prijavila je policija zbog ilegalnog deponija u Kaštelima. Usluge odlaganja zemlje i građevinskog materijala naplaćivali su tri puta jeftinije od legalne konkurencije, stoji u prijavi. Mnoge su se građevinske tvrtke navodno pomamile za tako dobro ponudom pa je na deponiju odloženo 120 tisuća kubika zemljanog i betonskog otpada. Radi se, inače, o terenu u vlasništvu Hrvatskih šuma, koje su oštećene za više od pet milijuna kuna, na koliko se procjenjuju troškovi sanacije ilegalnog otpada, navodi se u kaznenoj prijavi.
Revanšizam direktora Hrvatskih šuma
Među osumnjičenima je i tajnik HČSP-a i vijećnik u Županijskoj skupštini Milan Lažeta. On o ilegalnom deponiju ne zna ništa. "Uzelo je nas nekoliko prijatelja iz vojske po dva hektara terena da posadimo masline. Tamo sam bio samo jednom i vidio sam da se nasipa zemlja. To je bilo potrebno jer se radi o surovom kamenjaru. Rekli su mi da je to zemlja s trase kaštelanske ceste. Je li sad tu ušlo i nešto građevinskog materijala, ja stvarno ne znam. Imamo sve ugovore i potrebne papire, uključujući i one Ministarstva poljoprivrede", kaže Lažeta.
Njegov ratni drug Ilija Sučić tvrdi da se radi o revanšizmu direktora Hrvatskih šuma, koji ih je prijavio zbog nekakvih osobnih frustracija i osvetoljubivosti.
Ugovore je potpisao ministar Pankretić
"Kad smo vidjeli da se stvar zakuhala, tražili smo reakciju Ministarstva i premijerke Kosor. Na intervenciju državnog tajnika Mesarića poslani su nam ugovori, na kojima stoji potpis ministra Božidara Pankretića. Ne radi se tu, dakle, ni o kakvom ilegalnom deponiju, već deponiranju, dakle, odlaganju zemlje da bi se mogle posaditi masline. Imam i potvrde o kvaliteti zemlje", tvrdi Sučić.
Kaže da nema govora da se nasulo 120 tisuća kubika otpada, već da je na teren u vlasništvu njegova sina nekontrolirano ušlo 30-ak kamiona sumnjivog materijala. "To se dogodilo dok sam bio u bolnici na operaciji. Nitko od mojih ljudi tada nije bio tamo. To ćemo o našem trošku ukloniti", tvrdi Sučić.
Potvrdio je i da je tvrtka Iskopi Barun, vlasnika Marka Baruna, izdavala fakture za odlaganje po cijeni od sedam do 15 kuna po metru kubnom, ali radilo se, tvrdi Sučić, o zemlji, a ne građevinskom otpadu.