Diyarbakir, poglavito nastanjen kurdskim pučanstvom, jedna je od ključnih postaja Veheugenove petodnevne misije u Turskoj. Da bi se pobliže upoznao s pravima i položajem 12-milijunskog kurdskog stanovništva, europski povjerenik je posjetio i obližnje selo Tuzlu želeći se iz prve ruke upoznati s dostignutim stupnjem ljudskih prava, ali i svakodnevnim brigama i teškoćama na selu.
Turska RTV mreža prije mjesec dana uvela je emisiju na kurdskom jeziku, što je izazvalo ogorčenje ovdašnjih ultradesničarskih nacionalista.
Visoki europski gost je održao i zajedničku konferenciju za novinstvo s gradonačelnikom Diyrbakira Osmanom Baydemirom. Tom prilikom upozorio je, aludirajući očito na raniju pobunu pripadnika marksističke Kurdske radničke stranke (PKK), da nasilje i terorizam nisu rješenje za bilo kakve probleme u zemlji.
Verheugen je ponovio da će njegovo izvješće o Turskoj biti krajnje objektivno i nepristrano. Dodao je da se službenoj Ankari, osim kopenhagenških kriterija, neće podnositi nikakvi novi zahtjevi. Prema njegovim riječima, to uključuje i pitanje Cipra koje, kako je kazao, neće naći mjesto u njegovom službenom izvješću. On je istaknuo kako smatra da su turske reforme, započete 1999., dobile nov, snažan poticaj prije dvije godine s dolaskom nove Erdoganove vlade na kormilo zemlje.
I u slučaju pozitivnih Verheugenovih "nalaza" vezanih uz napredak u ostvarivanju reformi, što se ovdje očekuje, Turskoj nisu posve sigurno otvorena toliko željena bruxelleska vrata. Neke zemlje članice podijeljene su oko pitanja uključenja Turske, što bi, prema nekim tumačenjima, moglo dovesti do odlaganja službenih pregovora o njezinu ulasku u punopravno članstvo EU.
Kako se očekuje, Vrheugen bi svojim razgovorima u Ankari s premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom i šefom diplomacije Abdullahom Gulom trebao upotpuniti dojmove i konačnu sliku o uspješnosti provedenih reformi. To se naročito odnosi na dostignuti stupanj ljudskih prava o čemu će europski povjerenik, tijekom obilaska Diyarbakira, Izmira i Istanbula razgovarati i s članovima turskog Human Rights Watcha.
Najveći uspjesi Turske ostvareni su u protekle dvije godine na području gospodarstva. Tako je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine povećan za oko 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dostigavši 30 milijardi dolara.
Zahuktalo tursko gospodarstvo najavljuje da će za deset godina dostići gotovo fantastičan izvoz vrijedan blizu 500 milijardi dolara. Samo prihod od turizma premašiti će u ovoj godini 10 milijardi dolara.
Takva gospodarski snažna i bogata sekularistička Turska, koja predstavlja geostrategijsku žilu kucavicu naftnog Bliskog istoka, potrebnija je, prema mišljenju nekih poznatih svjetskih stručnjaka, Europi, nego Europa njoj. Zbog toga Ankara nije toliko opsjednuta da pod svaku cijenu uđe u EU, već time da bude bogata i prosperitetna.