EUROPSKA komisija predstavila je danas plan za redukciju plina.
Taj plan predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. uslijed opasnosti da će Rusija prekinuti dotok plina prema Uniji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je “potpuni prekid isporuke ruskog plina vjerojatni scenarij”. “Rusija nas ucjenjuje, koristi energiju kao oružje. Stoga mi u svakom slučaju moramo biti spremni bilo za djelomičan, nešto veći ili potpuni prekid isporuke”, rekla je Von der Leyen.
Komisija predlaže novu uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, u kojoj će se zacrtati ciljevi za sve države članice da dobrovoljno smanje potražnju za plinom za 15 posto od 1. kolovoza ove do 31. ožujka sljedeće godine u odnosu na prosječnu potrošnju u zadnjih pet godina u istom vremenskom razdoblju.
No uredbom je propisana i mogućnost proglašenja izvanrednog stanja, pri čemu bi redukcije plina postale obvezne za sve države članice. Takvo izvanredno stanje moglo bi se proglasiti u slučaju velike opasnosti od nestašice plina ili iznimno velike potražnje za plinom.
"Ovo je najveće posezanje za moći briselskih tehnokrata ove godine"
Politico piše kako je ovo najsnažnije posezanje za moći briselskih tehnokrata dosad viđen ove godine. Nastavlja kako se, dok se građani od Portugala do Poljske kuhaju na rekordnim vrućinama, od njihovih vlada traži da se u roku od šest dana odreknu svog prava na energetski suverenitet te da se mjere požuruju preko hitnih protokola, čime se oduzima pravo zemljama da stave veto na plan, kao što se iz procesa odlučivanja isključuje Europski parlament.
Takvi izvanredni koraci pokazuju koliko su se europske zemlje približile rubu onoga što dolazi kao posljedica njihove podrške Ukrajini protiv ruskih invazijskih snaga, piše Politico. Uz inflaciju koja je već naglo porasla u cijeloj Uniji, dijelom potaknutu ratom i poremećajima na tržištu, borba EU s Rusijom oko plina trebala bi testirati odlučnost Unije do krajnjih granica, a ekonomski udar možda tek slijedi.
Premda iz Europske komisije u planu govore o dobrovoljnim uštedama od 15 posto, obvezne redukcije plina mogu biti pokrenute u bilo kojem trenutku ako se pokaže da dovoljne zalihe plina neće biti dostupne kako bi blok EU zemalja mogao preživjeti zimu.
Do 26. srpnja, kada se očekuje da će ministri energetike EU potvrditi nova pravila, Europljani bi se mogli probuditi i shvatiti da im je zabranjeno aktivirati klima-uređaj ili, kako temperature budu padale u narednim mjesecima, previsoko pojačati grijanje.
Poduzećima koja se proglase neesencijalnima, a u dokumentima komisije koje je objavio Politico, tu se svrstavaju keramička, staklena i kemijska industrija (iako se na nekim mjestima poput Münchena tu ubrajaju i, primjerice, pekarnice) moglo bi biti ponuđeno da se dobrovoljno isključe uz neku naknadu ili da budu prvi u redu za isključivanje plina u ekstremnim slučajevima.
"Ratna ekonomija, sa svim svojim posljedicama, sručit će se na Europu
Pet mjeseci nakon sveobuhvatne invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na njegovog istočnog susjeda, ratna ekonomija, sa svim posljedicama, sručit će se na Europu, piše Politico.
U pokušaju da spriječi napredovanje Putinove vojske, Bruxelles je pokušao uskratiti Kremlju milijarde prihoda od prodaje prirodnog plina tako što je ove godine dobrovoljno smanjio potrošnju ruskog plina u EU za dvije trećine.
Sad je, prema Politicu, vjerojatno prekasno - podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je od invazije Moskva već zaradila trostruko više nego inače od prodaje nafte i plina u jednoj zimi, što znači da si može priuštiti nastavak smanjenja isporuka na zapad prema Europi.
"Putin je plin pretvorio u svoje najmoćnije oružje"
Putin je entuzijastično prihvatio europsku slabost prema ruskoj energiji, pretvorivši plin u svoje najmoćnije ekonomsko oružje. Do sada je ruski Gazprom smanjio ili prekinuo opskrbu plinom za 12 zemalja. Bruxelles se sada bori kako bi povratio kontrolu usporavajući potrošnju europskih zaliha plina dok još može.
S obzirom na to da su napori čelnika da traže alternativne opskrbe s Bliskog istoka uglavnom propali, ponovno se aktiviraju energenti poput ugljena i lož ulja, a priprema se obustava klimatske politike za kontrolu štetnih emisija.
Što će biti sa Sjevernim tokom 1
U četvrtak bi plinovod Sjeverni tok od Rusije do Njemačke trebao djelomično nastaviti s isporukom nakon desetodnevne stanke. Nacionalni čelnici u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj kažu da je najvjerojatniji scenarij da Sjeverni tok ostane izvan mreže, s time da se očekuje da će dotok ruskog plina drugim rutama u Europu također biti trenutno zaustavljen.
"Radimo na pretpostavci da se neće vratiti u funkciju", rekao je europski povjerenik za proračun Johannes Hahn novinarima u utorak u Singapuru, prema Wall Street Journalu. Ako je Hahn u pravu, dugoročni izgledi bit će loši. Procjene Komisije pokazuju pad BDP-a do 1.5 posto u cijelom bloku ako Moskva prestane isporučivati prirodni plin.
Šef IEA-e Fatih Birol rekao je da bi se za prebroditi takav udar kad temperature padnu, tijekom iduća tri mjeseca trebalo uštedjeti približno 12 milijardi kubičnih metara, što je dovoljno da se napuni oko 130 tankera ukapljenog plina.
Spašavanje Njemačke?
Ipak, neki od onih koji su najglasnije pozivali na kažnjavanje Rusije sankcijama sada negoduju na najnoviji plan Komisije. Stezanje remena kod kuće kako bi se spasili susjedi koji troše velike količine poput Njemačke nije popularno u dijelovima istočne Europe.
EU potiče takozvani model solidarnosti po kojem bi zemlje jedne drugima uskakale s plinom kod nestašica, no ni s time nisu svi oduševljeni.
Negodovanje Poljske, Mađarska otišla korak dalje
Poljska ministrica klime Anna Moskwa rekla je kako takva politika ne bi smjela dovesti do smanjenja energetske sigurnosti bilo koje države članice, a kazala je i kako je Poljska protiv nametanja obveznih ciljeva smanjenja korištenja plina.
Mađarska je otišla korak dalje. Vlada Viktora Orbana objavila je da će njeni novi energetski planovi za hitne slučajeve zabraniti da plin napušta mađarske granice počevši od kolovoza, što je izazvalo oštru reakciju europskog povjerenika za energetiku Kadrija Simsona.
"Pojedinačna nacionalna ograničenja koja utječu na prekogranične tokove plina su neopravdana i mogu samo pogoršati probleme u trenutnoj situaciji na tržištu plina", upozorio je Simson.
EU diplomat: Nama se ovo uopće ne sviđa
Jedan diplomat EU, piše Politico, priznao je da bi nametanje redukcije energenata bilo nezamislivo u normalnim vremenima, ali da se s obzirom na zimske rizike "ne može isključiti nijedna opcija".
Drugi je diplomat bio još izravniji. Rekao je: "Nama se to uopće ne sviđa".