Europske države koje se intenzivno razvijaju već imaju između 25 i 30 posto visokoobrazovanoga radnog stanovništva, što je gotovo dvostruko više od hrvatskog prosjeka.
Osim toga, Hrvatska mora ozbiljno povećati uspješno obrazovanje jer od 42 tisuća studenata, koji na godinu trebaju diplomirati, to učini manje od trećine.
Da bismo za deset godina dostigli najuspješnije europske države, trebali bismo postići da na godinu diplomira oko 32 tisuće studenata. Pri tome bi trebalo bitno promijeniti odnos kad je riječ o broju studenata s obzirom na znanstvena područja, tj. smanjiti broj studenata društveno-humanističkih fakulteta u korist biotehničkih, tehničkih i prirodnih znanosti, rekao je Lučin.
Napredne europske države prosječno ulažu tri posto BDP-a, a Hrvatska sada ulaže manje od jedan posto, zaključio je.
Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Neven Budak i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić istaknuli su da je izloženi program najozbiljniji dosadašnji stranački program za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
Budak je ocijenio da rezultati fakulteta uvelike ovise o niskoj kvaliteti srednjih škola, te da iracionalni strah od promjena koči reforme sveučilišta. Smatra da bi se, uz nadzor trošenja novca na projektima, sadašnja izdvajanja mogla iskoristiti znatno bolje.
Vilim Ribić misli kako zakon koji je u postupku donošenja nije uveo integrirano sveučilište, nego posredan oblik tzv. "funkcionalne" integracije koji nije dovoljno učinkovit. "Ne postoji sveučilište, nego 35 samostalnih fakulteta! Zatvorite rektorat i vidjet ćete da se ništa neće dogoditi!" istaknuo je Ribić.
Dodao je da je autonomija sveučilišta moguća i potrebna, te da "dekani često pokazuju besmislice kao borbu za autonomiju sveučilišta".