Glavni je urednik sa žaljenjem ustvrdio kako su naše tiskovine pune pogrješaka, što potvrđuje veliku nebrigu prema jeziku. Smatra da bi "Republika" trebala biti ogledalo suvremenoga grafičkog izražavanja.
Svjesni smo da duhovna razina ovoga društva pripada ponajboljim hrvatskim književnicima, književnim kritičarima kao i intelektualcima, izjavio je Stamać, dodavši da to dosadašnja tri broja "Republike" najbolje pokazuju.
Komentirajući događaje u Društvu hrvatskih književnika što je dovelo do uspostave nove književničke udruge, odgovorni urednik Milan Mirić je rekao da imamo Hrvatsku, ali je u njoj među ljudima puno toga razoreno.
On je pozvao književnike i intelektualce na suradnju u "Republici", u kojoj, kako je rekao, nije osiguran prostor samo za lijepu književnost.
Urednik Antun Pavešković se založio za minimum građanske tolerancije te upozorio na međusobno uvažavanje kolega književnika i javnih djelatnika kako bi se suzbijala nezdrava klima u hrvatskom društvu.
U ime sunakladnika Ante Žužul, predsjednik Uprave "Školske knjige", zajamčio je novčanu potporu "Republici". Ustvrdio je da će taj časopis izlaziti redovito, oslobođena svake političke kontrole, naloga i dnevne politike. Žužul se nada da će novo uredništvo umjeti privući sva vrijedna književna pera, bez obzira na njihov osobni svjetonazor i politička uvjerenja.
Treći broj "Republike" donosi pjesme Miroslava S. Mađera i Zlatka Tomičića. Tema broja je dramsko stvaralaštvo Mire Gavrana, najprevođenijeg i najplodnijeg hrvatskoga dramskoga autora danas.
Objavljeni su i tekstovi Lele Žečković, Katarine Hraste, Trude Stamać, Božice Jelušić i Anice Nazor.