Predstavljena knjiga Laurencea Reesa "Auschwitz"

Knjiga "Auschwitz, Nacisti i 'konačno rješenje'" pisca i BBCjeva urednika Laurencea Reesa predstavljena je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u nazočnosti brojnih uzvanika među kojima je bio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Riječ je o knjizi koja je objavljena u Londonu krajem siječnja ove godine, a hrvatski prijevod prvo je njezino izdanje u Europi nakon londonske promocije, istaknuo je Vilko Težak, predsjednik Uprave Golden marketinga - Tehničke knjige, nakladnika knjige.

Tijekom ožujka knjiga će biti objavljena u još nekoliko europskih zemalja, a ugledni španjolski "El Pais" već ju je proglasio knjigom godine, rekao je.

Reesovu knjigu Težak smatra "prozorom kroz koji promatramo svirepu pripovijest o holokaustu i dramatičnu borbu za opstanak žrtava". Osim toga, istaknuo je, autor razmatra i pitanje zašto je tako malo zemalja tijekom Drugoga svjetskog rata štitilo svoje židovske sugrađane.

Prevoditelj Zoran Bošnjak istaknuo je da je tijekom prevođenja bio zaprepašten otkrivanjem "zastrašujuće unutarnje logike zločina" na koju ukazuje Rees.

Akademik Petar Strčić podsjetio je da je knjiga nastala na temelju znamenite televizijske serije "Auschwitz" kojoj je urednik Rees a zajednički je projekt dviju televizijskih mreža - britanskoga BBC-ja i američkoga PBS-a.

Spomen je na oko milijun i pol žrtava koncentracijskoga loga Auschwitz koji je postao simbol svih logora, koji pak, rekao je Strčić, nisu anomalija Drugoga svjetskoga rata već je u njima diljem svijeta tijekom prošloga stoljeća stradalo više desetaka milijuna ljudi.

Rees postavlja više pitanja među kojima je i ono zašto su saveznici, čak i kad su doznali za postojanje logora, učinili tako malo da spriječe pokolje, dodao je Strčić i podsjetio je da je i sam prije nekoliko godina u Jasenovcu postavio isto pitanje, ali da su neki zbog toga bili povrijeđeni.

O koncentracijskim logorima malo se govori, rekao je, dodavši da kao povjesničar i arhivist te svjedok zbivanja u Drugome svjetskom ratu svojim studentima često govori o tzv. pet N odnosno da - nikada nitko ništa nije naučio iz povijesti.

Ipak, istaknuo je Strčić, kao čovjek smatram da treba biti optimist i nastaviti upozoravati potomke da se tako nešto nikada ne dogodi s uvjerenjem i željom da će nešto od toga zapamtiti i nešto naučiti od povijesti.

(Hina) xipet yaz

Pročitajte više