U ime nakladnika Školske knjige Ante Žužul je rekao da nas "Kačićeva stijena sunovraća na hrvatski kamen kako bismo gradili hrvatsku samosvojnost".
Kačićevo je djelo "kruna književnoga djelovanja franjevaca Bosne Srebrne i kasnije nastale provincije Presvetoga Otkupitelja, a Botičina knjiga sintetizira sva novija znanja o Kačićevu djelu", rekao je Ivo Pranjković.
Kačić je u hrvatsku tradiciju unio prosvjetiteljstvo povezano s pouzdanjem u Božju pomoć isprepleteno s našom tradicijom, ustvrdio je akademik Josip Bratulić i dodao kako je Kačićevo djelo potaknulo mnoge narode na preporod, a Pozije Hilandarski nakon čitanja Kačića počinje pisati prvu svjetovnu bugarsku povijest.
Kačićeva je knjiga odigrala fundamentalnu, nacionalnu i integrativnu ulogu jer se nije čitala samo od "Skadra do Zadra i od Mostara do Kotara", nego na cijelom hrvatskom području, a Botičina je knjiga prva monografija o uzornom pučkom piscu, istaknuo je Krešimir Nemec.
Kačić je iz malog sela u dalmatinskoj zabiti još prije 250 godina gledao na Zagreb kao glavno središte hrvatske države, a poruke njegova djela su "vjera u Boga i život po kršćanskim načelima" te poruka da hrvatski neprijatelji ne mogu biti konačni pobjednici, istaknuo je sastavljač bibliografije fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Dometnuo je kako je Kačićev "Razgovor ugodni" preveden na 13 jezika.
Stipe Botica redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a objavio je, iz ino, monografiju o Luki Botiću i fra Filipu Grabovcu.