Iako govori o prošlosti, to je knjiga koja će imati veliki odjek, ne samo u krugovima povjesničara, nego i među povjesničarima gospodarstva, demografima, antropolozima, sociolozima i etnografima, rekla je recenzentica dr. Mira Kolar.
Autorica je rekla kako nije riječ o klasičnoj političkoj povijesti, te da je nedostatke izvora nadomjestila metodom usmene povijesti.
Seljačka obitelj imala je ključnu socijalnu ulogu jer nije postojala socijalna država, te dominantno gospodarsku ulogu u kojoj se odnosi među članovima nisu bitno mijenjali, rekla je autorica. Hijerarhija je bila zasnovana na autoritetu starijih, odgoj je bio strog, a osjećaji su se suzdržano pokazivali.
Djeca i nakon što su odrasla ostajala su pod autoritetom roditelja koji su bili vlasnici i upravitelji gospodarstva. Roditelji su odabirali mnogo toga što se danas smatra osobnim pravom, uključujući i odabir supružnika.
Nasljeđivanje je išlo dvojako: po običajnom pravu zemlju su nasljeđivali izravni muški nasljednici, a prema građanskom pravu vlasnik je zemlje mogao odlučiti tko će ju naslijediti.
To je vodilo praksi da zemlja ulazi u miraz, što se sprječavalo isplatom udavače, cjenjkanjem itd.
Smanjenjem obitelji žena preuzima muške poslove, osobito kad ostaje udovica. No, i tada ostaje u neravnopravnom položaju, jer gotovo da nije više imala pravo sklopiti brak i vrlo je teško živjela.
Stariji članovi dugo su zadržali vodeći položaj zahvaljujući iskustvu u vođenju obitelji ili zadržavanju prava na promjenu oporuke, što je bilo moćno oružje u upravljanju obiteljima u promijenjenim uvjetima.
Suzana Leček (1961.) radi u Hrvatskom institutu za povijest i predaje na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Koautorica je dviju knjiga i autorica više znanstvenih radova.