U PROTEKLIH trideset godina razina smrtnosti oboljelih od raka u Velikoj Britaniji upola se smanjila zahvaljujući sve naprednijim načinima liječenja, ranijoj dijagnozi i boljoj informiranosti ljudi o simptomima te bolesti.

Gotovo polovici pacijenata (46,2%) kojima je dijagnosticiran rak 2000. odnosno 2001. godine predviđa se životni vijek od deset godina, u usporedbi s 23,6% oboljelih 1971.

Studija Eurocare-3 objavljena 2003. godine pokazala je da je životni vijek oboljelih od raka u usporedbi s drugim europskim državama nakraći baš u Velikoj Britaniji. Iako se ta razlika sve više smanjuje pa svi nestrpljivo iščekuju Eurocare-4 istraživanje čiji će rezultati biti objavljeni tijekom tekuće godine.

Glavni razlog kraćeg životnog vijeka oboljelih je kasnije dijagnosticiranje bolesti u usporedbi s ostalim državama. No dodatnim ulaganjem stanje se popravilo, pa tako od 250,000 oboljelih godišnje čak 99% njih počinje liječenje unutar dva mjeseca od oboljenja.

Kako rak nije jedna nego cijela skupina bolesti tako i šanse za preživljavanje odnosno izlječenje variraju. Pacijenti s najsmrtonosnijim oblikom, rakom gušterače imaju tek 2,5% šanse da žive narednih pet godina, dok oni oboljeli od raka testisa čak 95%.

Liječenja mnogih oblika raka doživjela su napredak posljednjih godina, najviše kod raka dojke (porast sa 50% na 80% šansi da prežive sljedećih 5 godina) što nije slučaj s rakom pluća i gušterače koji su i danas ispod 5%.

Znastvenici su postavili deset ciljeva do 2020. godine, od kojih su najvažniji smanjenje broja pušača za trećinu (s 12 na 8 milijuna), smanjenje učestalosti raka kod osoba ispod 75 godina za jednu četvrtinu, udvostručenje uporabe ciljanih liječenja s manje nuspojava te povećanje omjera pacijenata dijagnosticiranih u ranoj fazi bolesti sa 45% na 66%.

Sve studije raka govore kako smo na pragu nove ere u liječenju ove opasne bolesti, a gotovo svakodnevno se otkrivaju novi tretmani i dijagnostika koji će povećati šansi oboljelih za preživljavanje.