Dodao je kako je u petak u slovenskom parlamentu zastupnik Zmago Jelinčić izrazio teritorijalne pretenzije za hrvatskim državnim teritorijem, ovoga puta od sadašnje hrvatsko-slovenske granice čak do Rijeke.
"Koliko znam, nitko se u (slovenskom) Parlamentu od te huškačke izjave nije ogradio. O tome bi valjalo odmah i brzo upozoriti Bruxelles. Prosvjed samo u Ljubljani nije dovoljan", smatra akademik Rudolf.
Ocijenio je također da dopunama svoga pomorskog zakonika, teoretski gledano, Slovenija zalazi i u more i podmorje pod suverenošću i jurisdikcijom Italije.
Davorin Rudolf ističe da Slovenija spada u skupinu država koje se u međunarodnom pravu nazivaju državama u nepovoljnom geografskom položaju.
To su države s kratkom obalom, poput Iraka (obala mu je duga svega oko 10 morskih milja), nalaze se u uskome moru poput Singapura, ili su zatvorene morima susjednih država pa ne mogu proglasiti svoj gospodarski pojas ili nemaju izravni dodir s otvorenim morem, poput Slovenije. Podsjetio je da u svijetu takvih država ima 30-tak, primjerice Njemačka, Finska, Švedska, Turska, Jordan i dr.
Baš zbog takva geografskog položaja, napomenuo je akademik Rudolf, te države imaju neka posebna prava, npr. pravo sudjelovanja u ribolovu tzv. viška lovine u tuđemu gospodarskom pojasu, odnosno na ulov onih količina ribe koje ribari obalne države (čiji je gospodarski pojas), nisu u stanju uloviti.
Tako je Slovenija bila definirana u svome pomorskom zakonu do njegove najnovije dopune, dodao je.
"Slovenski parlament sada je promijenio i dopunio zakonik koji odražava pretenzije Slovenije da proglasi vlastiti gospodarski morski pojas, u kojemu obalna država, među ostalim, ima isključivo pravo ribolova, te epikontinentski pojas, tj. vlast u području morskog dna i podzemlja izvan državne granice u kojemu obalna država ima isključivo pravo crpljenja nafte i plina iz podmorja", izjavio je akademik Rudolf.
"Kako i gdje Slovenija može proglasiti te pojase, znaju jedino slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel i, evo, slovenski parlamentarci", napominje.
S tim u vezi naglasio je kako "Slovenija ne može proglasiti gospodarski pojas i nije stekla svoj epikontinentski pojas (taj pojas država stječe automatski, ne mora ga proglasiti) zato jer njezino državno morsko područje (njeno teritorijalno more) zatvaraju državna područja (teritorijalna mora) Hrvatske i Italije".
Akademik Rudolf podsjeća kako se, istina, "Hrvatska i Slovenija nisu se još razgraničile na moru, ali Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, iz godine 1982., nalaže državama da, dok ne postignu konačan sporazum o razgraničenju, ne smiju prelaziti crtu sredine koja je jednako udaljena od dviju obala".
Ta Konvencija UN-a stupila je na snagu za Hrvatsku i Sloveniju na dan stjecanja neovisnosti, 25. lipnja 1991. (sukcesijom SFR Jugoslavije), i od tada ne postoji više nikakvo "jugoslavensko more", na koje se ponekad slovenski političari pozivaju, rekao je.
Pravilo o crti sredine ne primjenjuje se ako u graničnome području postoje tzv. posebne okolnosti, primjerice pomorski plovni putovi, vrela nafte, otoci, izbočine ili duboka ulegnuća obale i sl.
"Prema gledištu Hrvatske takvih posebnih okolnosti u geografski prostoj Savudrijskoj vali nema, pa su obje države, Hrvatska i Slovenija, dužne poštivati crtu sredine", naglasio je akademik Davorin Rudolf.
Istaknuo je da "kako god povukli crtu sredine od ušća rijeke Dragonje u Savudrijskoj vali u smjeru otvorenoga mora, do granice s Italijom, Slovenija ne može doći u dodir s otvorenim morem".