SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u opsežnom je članku, u vodećem slovenskom političkom dnevniku "Delo", otvorena pitanja koja između Hrvatske i Slovenije nisu riješena od raspada bivše Jugoslavije stavio u kontekst "upitne" privrženosti Hrvatske europskim vrijednostima, navodeći da bi te vrijednosti trebalo uskladiti u pristupnom procesu ulaska Hrvatske u EU.
Kao ilustraciju za "upitnu" kvalificiranost Hrvatske da ispuni europske vrijednosti koje se spominju u ustavu, Rupel navodi da se Hrvatska ugovorom o nuklearci obvezala pobrinuti za sredstva za razgradnju zajedničke nuklearke Krško, ali da to još nije učinila i da Slovenija "sve od početka rada nuklearke mora brinuti za sigurno skladištenje nuklearnih otpadaka".
Rupelov prilog, kako autor pojašnjava, razrada je odgovora koji je prošlog tjedna u vezi s dilemom da li ići u "oživljavanje" europskog ustava kakvo predlaže Austrija kao predsjedavajuća EU-a, poslao austrijskoj ministrici vanjskih poslova Ursuli Plassnik.
Rupel u pismu Plassnik navodi da sve odluke koje se budu odnosile na ispunjavanje "zajedničkih europskih vrijednosti" država koje budu pristupale Europskoj uniji "moraju biti prihvaćene konsenzusom".
To se ne odnosi samo na Tursku i Hrvatsku koje su počele pregovore nego i na druge balkanske države čije je buduće uključenje, odnosno europska perspektiva, ovisna i o mnogim drugim čimbenicima poput raspoloživog novca u proračunu EU-a, reformi poljoprivredne politike i napredovanja europske Lisabonske strategije o povećanju ekonomske konkurentnosti.
Rupel u prilogu u kontekstu europskih vrijednosti problematizira i odnos u austrijskoj pokrajini Koruška prema slovenskoj manjini, a za Sloveniju tvrdi da glavni problem predstavlja pogrešan odnos dijela Slovenaca prema prošlosti, koji je dijelom naslijeđen iz bivše Jugoslavije, a dijelom uvezen od radikalnih ljevičarskih, manjinskih i emigrantskih udruga sa Zapada.
Rupel tvrdi da je Europska unija u najvećem proširenju do sada, kada je 2004. godine primila deset novih članica, uglavnom država iz bivšeg komunističkog bloka, nekima "gledala kroz prste" kad je riječ o njihovu usvajanju europskih vrijednosti, no da se to pri budućim proširenjima oko kojih se, kako pojašnjava, pojavljuje sve više dilema, ne bi smjelo događati.
Što se tiče Balkana, razmišlja Rupel u svom prilogu, najbolje bi bilo da uz Europsku uniju tamo u suglasju s njom "kombinirano djeluje" i NATO savez, jer Europa u nastojanjima da se proširi na cijeli taj prostor "treba pomoć izvana".
"To bi pozitivno djelovalo na širenje Europske unije i na novi život na Balkanu, popravili bi se odnosi sa SAD-om. U suprotnom bi se slučaju Europa glede proširenja našla pred relativno teškim izborom: izolacija ili pak veliki financijski i političku napori", smatra slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
Index.hr/Hina