AMERIČKI farmaceutski div bezočno je zaradio na pandemiji koja je usmrtila 3.2 milijuna ljudi a da pritom nije skoro uopće pomogao siromašnim zemljama, piše RT.
Kako je izvijestio The New York Times, Pfizer je u prvom tromjesečju 2021. godine zaradio 3.5 milijardi dolara. Tvrtka nije navela koliku je točno dobit ostvarila od svog cjepiva protiv covida-19, ali je ponovila da se profit od cjepiva kreće oko nekih 20%, što bi značilo da je na cjepivu Comirnaty zaradila otprilike 900 milijuna dolara (prije oporezivanja).
Zanimljivo u pogledu uspjeha tvrtke je to da je njezino cjepivo jedno od samo dva koja se koriste na osnovi profita. Pfizer nije htio slijediti stope zapadnih konkurenata Johnson & Johnsona i AstraZenece te je odmah odlučio zaraditi na svome cjepivu, navodi politički komentator Bradley Blankenship za RT (ranije Russia Today, internacionalni medij financiran iz ruskog proračuna).
Za razliku od Moderne, konkurenta koji koristi sličnu tehnologiju, Pfizer je poznata kompanija koja je 2020. godine zaradila 9.6 milijardi dolara, na što u tom periodu nije utjecala proizvodnja cjepiva protiv covida-19. Moderna, s druge strane, nema drugih proizvoda na tržištu pa je ostvarivanje dobiti od cjepiva presudno za opstanak te tvrtke - što nipošto ne stoji za Pfizer.
Dobio investicije preko partnera
Kompanija je i podosta netransparentna oko ugovora s pojedinim zemljama. Na primjer, Sjedinjene Države plaćaju 19.50 dolara za svaku dozu Pfizera, dok je Izrael, prema višestrukim navodima medija, pristao platiti Pfizeru oko 30 dolara po dozi. Pfizer je za ovakvu igru s različitim cijenama više puta rekao da je moralno opravdana jer nikada nije bio dio američkog programa Warp Speed te je stoga imao pravo postavljati vlastite cijene.
Međutim, to baš nije istina. Pfizerov partner BioNTech, tvrtka koja je zapravo razvila cjepivo Comirnaty, dobila je potporu njemačke vlade u iznosu od 455 milijuna američkih dolara te oko 6 milijardi američkih dolara od SAD-a i Europske unije. I ne samo to, Pfizerovo cjepivo temelji se na tehnologiji mRNA, koju je patentirao američki Nacionalni institut za zdravstvo, a financirali su je američki porezni obveznici.
Ukratko, Pfizer je iskoristio partnerstvo s tada nepoznatom njemačkom biotehnološkom kompanijom koja je dobila potporu njemačke vlade za razvoj svog cjepiva temeljenog na tehnologiji koju su financirali američki porezni obveznici, a zatim ugovorio prodaju bogatim zemljama kako bi osigurao milijarde dolara prihoda.
Zakon o intelektualnom vlasništvu
No koliki je točno opseg ove monumentalne korupcije postaje jasno kada se uzme u obzir da je riječ o javnozdravstvenoj krizi tijekom koje je u kratkom vremenu umrlo nekoliko milijuna ljudi.
Blankenship piše kako zakoni o intelektualnom vlasništvu (IP) očito predstavljaju prepreku za široku i ravnopravnu distribuciju doza po cijelom svijetu. Navodi kako je čak i američki predsjednik Joe Biden 2020. godine rekao da će suspendirati prava intelektualnog vlasništva kako bi cjepiva mogla biti pristupačna ljudima diljem svijeta.
Ne smatra da je IP jedini problem, nego da su se za mnoge države opći troškovi i logistika prijevoza cjepiva Pfizer pokazali izazovnim. S druge strane, cjepivo Pfizer je jedno od dominantnijih cjepiva na zapadnom tržištu, dok se jeftinija cjepiva diskreditiraju.
Sveučilište Oxford je 15. travnja objavilo studiju koja pokazuje da je rizik od tromboze portalne vene (krvni ugrušak u jetri) 30 puta veći s mRNA cjepivima Moderne i Pfizera nego kod AstraZenece. Dakle, iako su zabrinutosti zbog zgrušavanja krvi izazvale kontroverzu, skepsu među građanima, pa čak i ukidanje cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona u nekim zemljama, mediji skoro uopće nisu spominjali povezanost mRNA cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka, piše RT.
Većinom dostavlja bogatijim zemljama
Izvršni direktor Pfizera obećao je osigurati da siromašnije zemlje "imaju jednak pristup cjepivu kao i ostatak svijeta". No Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je sredinom travnja kazala da su bogate zemlje osigurale više od 87% od 700 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa koje se distribuiralo diljem svijeta, dok su siromašne zemlje dobile samo 0.2 posto. U bogatim zemljama je otprilike svaka četvrta osoba primila cjepivo, a u siromašnim jedna na njih 500.
Kompanija je u utorak priopćila da je isporučila 430 milijuna doza u 91 zemlju ili teritorij. Sharon Castillo, glasnogovornica Pfizera, nije pritom kazala koliko je tih doza otišlo u siromašne zemlje, gdje Pfizer ne profitira na prodaji cjepiva.
Podaci WHO-a jasno pokazuju da je Pfizer pružio minimalnu pomoć najsiromašnijim zemljama svijeta. Tvrtka se obvezala isporučiti do 40 milijuna doza Covaxu, organizaciji kojoj je cilj osigurati cjepiva zemljama sa srednjim i niskim dohotkom, što je manje od 2% od 2.5 milijardi doza koje Pfizer i njegov partner BioNTech namjeravaju proizvesti ove godine.
Naravno, ništa od navedenog ne znači da Pfizerovo cjepivo nije učinkovito i da ga ne bismo trebali primiti. To samo pokazuje da se Pfizer uspješno uskladio s našim korumpiranim sustavom kako bi postigao rekordnu dobit, bez gotovo ikakvog rizika.
Pfizerov ovogodišnji uspjeh trebao bi biti povijesni podsjetnik zašto kapitalizam i javno zdravstvo ne idu zajedno.