"To je bilo razdoblje izbora za europski i slovenski parlament, pa se vlada nije s njime upoznala iako smo to predlagali i zahtijevali da donese naputke", rekao je Obreza, podsjećajući da su prošle godine u političkoj kampanji bila i osjetljiva pitanja poput "izbrisanih neslovenaca", gradnje "ljubljanske džamije" i prava Roma, zbog čega se prijašnja vlada nije odlučila na javnu raspravu o nacionalnim manjinama.
"Nakon stupanja na dužnost sadašnje vlade ponovili smo zahtjev i vlada, odnosno njen politički kolegij razmatrao je to pitanje. Do kraja godine biti će donesena platforma o rješavanju tih pitanja", rekao je Obreza, dodajući da su vladi predložili da se istraživanje objavi i na Internetu.
Uz istraživanje ljubljanskog instituta o tzv. "novodobnim manjinama", odnosno doseljeničkim nacijama, kako se u dokumentu tretiraju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i svi ostali pripadnici naroda s područja nekadašnje Jugoslavije, vlada će podlogu za rješenja tražiti i u studiji "Percepcije slovenske integracijske politike", koju je napravila Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (SAZU).
Prema popisu stanovništva izvršenom u vrijeme bivše Jugoslavije u Sloveniji je bilo nešto preko 180.000 pripadnika "novodobnih manjina" s područja Jugoslavije. Popis iz 2002. godine pokazao je da je jedna trećina već potpuno integrirana, odnosno opredjeljuju se kao Slovenci ili tvrde da govore samo slovenski jezik. No, sličan stupanj asimilacije pokazao se i kod tzv. autohtonih manjina, Talijana i Madžara, čiji je broj također smanjen, a izuzetak su Romi zbog visoke rodnosti, iako njihov broj nije sasvim precizno utvrđen. Računa se da ih u Sloveniji živi oko 10.000.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Hrvati su u Sloveniji bili najbrojnija južnoslavenska manjina s 54.000 pripadnika, a prema popisu iz 2002. najviše je Srba - oko 55.000.
(Hina) xfl ybr