Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Pero Lučin kazao je da je tijelo kojim predsjeda utvrdilo program i načine na koje će se financirati pojedini znanstveni projekti, isključivo oni za koje struka pokaže da polučuju vrijedne rezultate i potiču razvoj.
Kao strateške prioritete Zaklade u idućem četverogodišnjem razdoblju naveo je reformu visokog obrazovanja, ključne pravce znanstvenog razvoja, 'priljev mozgova', biotehnologiju, zaštitu okoliša, tranziciju iz industrijskog u društvo znanja.
Jedan od bitnih ciljeva je i uključivanje Zaklade u Europsku zakladu za znanost u koju će se 'slijevati' novac za znanstvena istraživanja, dio kojih, tvrdi Lučin, moraju biti i hrvatski znanstvenici.
"Početak rada Zaklade velik je dan za hrvatsku znanost i obrazovanje", rekao je Ivo Josipović (SDP), ustvrdivši da je Zaklada prepoznala ključne poluge koje, u cilju razvoja znanosti, treba pokrenuti.
Ipak, ukazao je da se kod prepoznavanja kvalitetnih projekata više računa mora voditi o specifičnostima i potrebama hrvatskog društva, posebno društvenih znanosti, odnosno da se ne smije sve svoditi samo na "prepisivanje stranih rješenja".
Da je osnivanje Zaklade hvale vrijedan potez smatra i Luka Roić (HSS), izrazivši nadu da će trenutnih 90 milijuna kuna na računu Zaklade već iduće godine biti znatno povećano.
Uz potporu radu Zaklade Nikola Buljanić (HNS/PGS) propustom Vlade smatra nedonošenje cjelovite strategiju razvoja hrvatske znanosti, koja bi, ističe, trebala biti opredjeljenje države za iduće desetljeće.
Raspravom o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Sabor je završio današnji rad.
(Hina) xtr ymć