Po tom je zakonu na izborima siječnja 2000-e u Sabor u deset izbornih jedinica izabrano po 14 zastupnika (ukupno 140), nacionalne manjine zastupa njih pet, a hrvatsku dijasporu šest zastupnika izabranih nefiksnom kvotom.
Jedna od većih novina predviđenih izmjenama je da bi, umjesto sadašnjih pet, pripadnici nacionalnih manjina imali pravo birati osam zastupnika - tri bi birala srpska manjina, po jednog mađarska i talijanska, jednog (zajedničkog) bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska manjine, a jednog (zajedničkog) pripadnici češke, slovačke, poljske, romske i rusinske nacionalne manjine.
Zajedničkog bi zastupnika birale austrijska, albanska, bugarska, njemačka, rumunjska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska manjina.
Uz rješenje sadržano u manjinskom Ustavnom zakonu, ponuđena je i alternativa po kojoj bi pripadnici srpske manjine birali najmanje jednog, a najviše tri zastupnika - konačan bi se broj utvrdio primjenom nefiksne kvote.
Saboru za izglasavanje izmjena izbornog zakona treba 76 glasova, odnosno natpolovična većina.
Njihovim izglasavanjem otvorit će se prostor da hrvatski birači, po prvi put u modernoj Hrvatskoj, dva puta za redom iziđu na birališta po manje-više nepromijenjenim pravilima.
Sutra istječe instruktivna ustavna obveza po kojoj Sabor mora utvrditi izborna pravila godinu dana prije redovnih izbora. Mandat ovom sazivu Hrvatskog sabora istječe 2. travnja sljedeće godine.
Sabor će u sutrašnjem nastavku 31. sjednice raspravljati o zakonskim prijedlozima koji se tiču jedinstvenog matičnog broja i osobne iskaznice, te o paketu zakona o lokalnoj samoupravi.