Mima Jaušovec, dvojica bivših astronauta Čeh Vladimir Remek i Poljak Miroslaw Hermaszewski, osvajač zlatne olimpijske medalje u desetoboju Estonac Erki Nool. Tu su još portugalski književnik, dobitnik Nobelove nagrade, Jose Saramago, poljski filmski redatelj, osvajač Oscara Andrzej Wajda.
Uz te osobe, koje su postale poznate izvan svijeta politike, nalaze se i poznati političari. Među nositeljima izbornih lista u Italiji i Belgiji, premda nisu kandidati, nalaze se premijeri Silvio Berlusconi i Guy Verhostadt. U Poljskoj su kandidati bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar Bronislaw Geremek i glavni poljski pregovorač za pregovore s EU Jan Kulakowski, u Mađarskoj predsjednik socijalista Laszlo Kovač, u Francuskoj bivši premijer Michel Rocard, u Danskoj bivši socijaldemokratski premijer Poul Nyrup Rasmussen. Ukupno se sedam bivših premijera natječe na europskim izborima.
Prema istraživanjima javnog mišljenja, stranke desnog centra ostat će najjača grupacija u Parlamentu, slijedit će ih, kao i u sadašnjem sazivu, socijalisti. Obje stranačke grupacije poznate su po jakoj proeuropskoj orijentaciji, međutim, na ovim izborima velik uspjeh mogli bi postići neki od najglasnijih kritičara europskih integracija, koji bi mogli postati jezičac na vagi u novom odnosu snaga u Parlamentu.
Skupini ekstremnih desničara, nacionalista i euroskeptika ide u prilog očekivani slab odziv na izbore, koji će prema anketama biti ispod 50 posto. Na šestim izravnim izborima za Europski parlament natječe se dobro poznati vođa francuske ekstremno desne Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen, a među euroskeptičnim kandidatima iz novih članica, vjerojatno je najpoznatiji Poljak Andrzej Lepper, vođa radikalne seljačke stranke Samoobrana, koja je postala poznata po cestovnim blokadama u znak prosvjeda protiv uvoza jeftine hrane.
Relativna popularnost euroskeptika mogla bi rezultirati formiranjem zastupničkog kluba europske desnice u novom sazivu parlamenta. Za zastupnički klub bit će potrebno imati najmanje 16 zastupnika izabranih u najmanje pet zemalja članica.
Uz Le Penovu Nacionalnu frontu i austrijsku Slobodarsku stranku Joerga Haidera, u taj bi klub mogao ući i belgijski Flamanski blok i nizozemska Lista Pima Fortuyna, ubijenog populističkog političara.
U Velikoj Britaniji, prema posljednjim anketama, iza Laburista, koji bi trebali osvojiti 26 posto glasova, i oporbenih konzervativaca (24 posto), na trećem mjestu s 19 posto nalazi se Stranka za neovisnost Velike Britanije (UKIP), koja se zauzima za istupanje Britanije iz EU-a. Liberalni demokrati, najeuropskija britanska stranka, trebala bi se naći na četvrtom mjestu s 15 posto osvojenih glasova.
U Europski parlament po prvi put bi mogao ući i tradicionalno euroskeptični Sinn Fein, političko krilo Irske republikanske armije (IRA).