Spomenutih 645 milijuna je kao svotu koju s tih računa treba podijeliti na sve države nasljednice po već poznatom ključu definirao i okvirni sukcesijski sporazum nasljednica bivše Jugoslavije potpisan u Beču 2001. godine.
Kako je, odgovarajući na brojna pitanja slovenskih novinara nakon sastanka izjavio predstavnik RH u odboru za financijsku sukcesiju Zdravko Rogić, Hrvatska neće početi postupak ratifikacije spomenutog sporazuma dok se ne utvrdi što se s tim sredstvima dogodilo, a s tim ciljem i donesena je odluka o pokretanju građanske parnice u Njemačkoj protiv LHB banke Frankfurt.
Spomenuta banka u vlasništvu Nove Ljubljanske banke (NLB) odbila je dati podatke što se dogodilo s depozitima Narodne banke Jugoslavije u njoj u vrijeme sankcija koje su vrijedile za SR Jugoslaviju, za razliku od Adria banke u Beču koja je, uz dopuštenje austrijskih monetarnih vlasti, dala te podatke, a iz njih slijedi da je iz depozita NBJ-a otpisivala dugove nekim srpskim bankama.
Rogić je objasnio da je intencija postupka u Njemačkoj utvrđivanje činjenica, odnosno kako je i s kojom pravnom osnovom dolazilo u mješovitim bankama do otpisa kredita srpskim bankama i na čiji nalog, dok su sve ostale republike svoje kredite normalno otplaćivale.
Postupak je aktualan samo za LHB jer je Adria prezentirala podatke, stanje u LBS New York je, kako tvrdi slovenska strana, riješeno, dok je ostalih 5 banaka u postupku likvidacije.
Predstavnik Slovenije Franmce Arhar predložio je da se formira stručna skupina koja bi se bavila pitanjem kako je u prijelaznom razdoblju raspada bivše Jugoslavije došlo do toga da se dugogodišnji klirinški suficit u trgovini s bivšom Čehoslovačkom pretvori u deficit.
Arhar je rekao da danas glede toga nije došlo do suglasnosti oko salda koji je potrebno utvrditi kako bi se postigao dogovor s Češkom Republikom. Arhar smatra da je do negativnog salda došlo u vrijeme kad su Hrvatska i Slovenija po dogovoru već trgovale s Čehoslovačkom na konvertibilnoj osnovi.
Predstavnik Srbije i Crne Gore Veroljub Dugalić rekao je pak da je do negativnog salda došlo u vrijeme kad su se Slovenija i Hrvatska odvojile od jugoslavenskog monetarnog sustava.
Suficit se po njegovim riječima pretvorio u deficit iz dva razloga: zbog velikog uvoza Škodinih automobila i nakon češkog protesta što su se njihovi čekovi u Jugoslaviji unovčavali po preniskom tečaju krune i dinara.
Češki prosvjed je usvojen, a od 30.000 Škodinih automobila uvezenih u prvom kvartalu 1991. godine u Jugoslaviju 20.000 ih je uvezeno u Hrvatsku, tvrdi Dugalić.
Arhar je rekao da je na sastanku spomenuta ideja da se devizni saldo sa ČSSR ne dijeli po postotku određenom Bečkim ugovorom nego da se poslovi iz tog vremena tretiraju kao komercijalni aranžmani, logikom "alociranog duga".
No, o tome, kako je objasnio, nema suglasnosti. Dugalić je razliku u stanju na računima mješovitih banaka bivše Jugoslavije u inozemstvu prikazao kao posljedicu nemogućnosti Narodne banke Jugoslavije da kontrolira stanje na tim računima nakon uvođenja sankcija protiv SRJ, te rekao da su delegacije Srbije i Crne Gore i ranije upozoravale da će se te razlike u saldu na njihovim računima pojaviti.
Idući sastanak financijskog odbora za pitanja naslijeđa bivše Jugoslavije, kako je rečeno u Ljubljani, održat će se za mjesec dana u Beogradu.