Sastanak europskih parlamentarca: Zapadni Balkan treba pridružiti Uniji

Područje zapadnog Balkana treba učiniti zonom sigurnosti, a najbolji način za postizanje trajnog mira na ovom prostoru je uključivanje cijele regije u proces europske integracije, poruka je europskih parlamentarnih čelnika koji su u subotu na svom godišnjem sastanku u Budimpešti raspravljali i o odnosima sa zemljama jugoistoka Europe.

Pridruživanje ove regije europskom putu ujedno je i najbolji način poticanja njezine unutarnje transformacije ka ostvarivanju pune demokracije, istaknuto je na konferenciji.

Integracija zemalja zapadnog Balkana u EU stvorit će zonu stabilnosti i ojačati globalnu ulogu EU, rekao je u izvještavajući o ovoj temi predsjednik austrijskog parlamenta Andreas Khol. "Europa neće biti ujedinjena dok joj se ne priključe i zemlje zapadnog Balkana", rekao je Khol.

On je u pisanom dijelu svoga izvješća upozorio kako Hrvatsku zbog njezina statusa kandidata više ne bi trebalo svrstavati u zemlje obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja, u koji zajednička europska sigurnosna i vanjska politika smješta Srbiju i Crnu Goru, BiH, Makedoniju i Albaniju.

U izvješću o zemljama ovoga područja, čiji su se parlamentarni čelnici u subotu pridružili Konferenciji, upozoreno je posebice na problem organiziranog kriminala i korupcije, odsustvo stabilnih političkih struktura, probleme u suočavanju s prošlošću i u izručivanju Haškog suda osumnjičenih osoba koje dio populacije još uvijek smatra "nacionalnim herojima", nedostatak institucionalnog okvira za uspostavu modernog demokratskog društva i funkcioniranje tržišnog gospodarstva.

Razmatranjem ovoga pitanja završila je dvodnevna konferencija europskih parlamentarnih čelnika, koja je u Budimpešti okupila predsjednike europskih parlamenata, čelnike Europskog parlamenta i čelnike parlamenata zemalja kandidata kao i zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Na njoj je sudjelovao i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.

Konferencija je na marginama svog godišnjeg sastanka izrazila veliku zabrinutost slučajem pet bugarskih medicinskih sestara i jednog palestinskog doktora, koji su u Libiji osuđeni na smrt 6. svibnja 2004. pod optužbom da su zarazili 400 djece virusom HiV-a u Bengaziju. Konferencija, koja raspolaže dokazima o nevinosti osuđenih, pozvala je libijske vlasti da obnove proces utemeljen na vladavini zakona u kojem bi se to potvrdilo.

(Hina) xbr ydj

Pročitajte više