Šef NCVVO-a objasnio zašto se nakon 13 godina mijenjala državna matura

Screenshot: N1

POČELA je državna matura, a prvi su na "repertoaru" ispiti iz materinskih jezika nacionalnih manjina, dok će peti i finalni tjedan biti namijenjen za hrvatski jezik.

Pravila su se promijenila nakon 13 godina i zato je ova državna matura posebna. Konkretno, ispit iz hrvatskog jezika više nema višu i osnovnu razinu, već će svi maturanti pisati jedinstven ispit.

Tri razloga

"Nakon 13 godina prvi put imamo jedinstven ispit iz hrvatskog jezika. Tri su razloga za to. Jedan je to da se radi o tradiciji zemalja Europe koje imaju državnu maturu puno duže. Isto tako, time su učenici lišeni dvojbe hoće li prijaviti osnovnu ili višu razinu. U prošlosti smo imali i kalkuliranja gimnazijalaca, koji bi procijenili da su im i bodovi osnovne razine dovoljni", rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović za N1 pa nastavio:

"A treći razlog je da nam je uistinu u interesu da materinski jezik u globalizaciji zadrži visoku razinu, barem na razini državne mature, kako bi budući studenti imali određene jezične kompetencije koje su bitne i neophodne kad se radi o materinskom jeziku."

Još je jedna bitna promjena uvedena ove godine, a tiče se predavanja praznih papira.

"Nažalost, 2019. je donesena odluka da osvajanje određenog broja bodova na eseju nije uvjet polaganja ispita iz hrvatskog, što je rezultiralo neprihvatljivo velikim brojem praznih ispita ili onih s nula bodova. Esej je važan segment pismenosti i vraćanje bodova daje dodatnu važnost ispitu iz hrvatskog jezika", zaključio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Inače, ove se godine za državnu maturu prijavilo 30.157 pristupnika, od kojih 15.987 iz strukovnih škola, a 10.826 gimnazijalaca.

Pročitajte više