Po riječima Ivana Lokasa Solusa, na tom je sastanku također dogovoreno da će se od Vlade tražiti da na prostoru od sto tisuća četvornih metara, na kojemu je djelovalo Remontno brodogradilište, proglasi luku od posebnog interesa za vojnu namjenu, a nakon toga bi se od Remontnog brodogradilišta Šibenik u stečaju formirao mornarički remontni zavod.
Ta bi ustanova bila u vlasništvu države, a održavala bi plovila HRM-a i obavljala ostale usluge za Hrvatsku vojsku.
Radnici Remontnog brodogradilišta postali bi vojni službenici i namještenici.
Takav status Remont je imao i u bivšoj jugoslavenskoj državi. Nakon osamostaljenja Hrvatske ta je tvrtka "bačena na tržište" na kojem se nije nikada snašla. Budući da su propala dva pokušaja sanacije Remontnog brodogradilišta, a nije uspio niti proces njegove privatizacije početkom ove godine, proglašen je stečaj.
Vlada je tada imala plan da veći dio radnih mjesta, koja bi se izgubila likvidacijom šibenskog Remontnog brodogradilišta u stečaju, spasi tako da nekom ponudi koncesiju za luku koju je ta tvrtka koristila, uz obvezu preuzimanja svih radnika koji nisu tehnološki višak.
Međutim, i taj je pokušaj propao jer je tvrtka koja je izabrana na prvom natječaju Sidrište d.o.o. u posljednji čas odustala od potpisivanja ugovora s Vladom, a Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ocijenilo je da niti jedna od ponuda dviju tvrtaka, koje su se javile na drugi natječaj, nije prihvatljiva.
Nakon toga Ministarstvo obrane pristalo je preuzeti Remontno brodogradilište.
Ivan Lokas Solus naglasio je da radnici šibenskog Remontnog brodogradilišta u stečaju i Neovisni sindikat snažno podupiru namjere Ministarstva obrane i apeliraju na Vladu da što prije o tome donese odluku.
U Remontnom brodogradilištu zaposleno je oko 240 radnika, a njih 160 dobilo je otkaz kao tehnološki višak i nisu im isplaćene otpremnine.