Govoreći o vrijednosti znanja, Simonić je istaknuo da, primjerice u informatičkoj tehnologiji, ono čini oko 90 posto cijene proizvoda.
Osnovno je pitanje naše budućnosti hoćemo li se priključiti svijetu rada i blagostanja, rekao je Simonić dodavši da za to nije potreban samo novac, već umijeće kako do njega doći pomoću znanja.
Simonić je istaknuo da će na europskom tržištu biti ponuđeno sve više znanja bez formalnih potvrda o njegovu stjecanju te da ćemo ih morati znati prepoznati.
S druge strane, u Hrvatskoj diplomira manje od 40 posto studenata, samo 30 posto djece obuhvaćeno je predškolskim odgojom, 700.000 ljudi nema osnovnoškolsko obrazovanje, rekao je.
Istaknuvši potrebu većeg ulaganja u znanost i obrazovanje, Simonić je kazao da je iz državnog proračuna za 2003. za Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo prosvjete i športa izdvojeno 1,5 milijardi kuna više nego prethodne godine te je podsjetio na nekoliko streteških dokumenata u području znanosti i obrazovanja koje je Vlada već prihvatila ili će ih razmotriti.
Doministar u Ministarstvu znanosti i tehologije Miroslav Čavlek rekao je da se u novim ekonomskim teorijama i modelima znanje smatra najvećim resursom te da se ono kod nas nedovoljno cijeni. Osnovnim se resursima u nas još uvijek smatraju rad, energija i materijal, rekao je.
Naglasio je da je Hrvatska jedna od europskih zemalja čija se znanja najmanje koriste u zapadnoj Europi te da, ako ne želimo postati modernom kolonijom, razinu proizvodnje i produktivnosti treba povećavati znanošću i inovacijama.