Sindikatlije kažu da je kupovna moć plaće jača u Srbiji nego u Hrvatskoj. To je laž

Foto: Zeljko Lukunic, Marko Prpic/PIXSELL

GRAĐANI polako postaju svjesni opasnosti koju su neki ekonomisti najavljivali još od početka ove godine, pa i prošle. Trebalo je proći malo vremena, ali inflacija je postala glavna ekonomska tema u medijima.

Potrošači prirodno kasne sa strahovima uzrokovanima inflacijom jer je potrebno određeno vrijeme da se ona prelije na krajnje potrošače, tj. da se vidi na računima u trgovinama i benzinskim postajama. To je sasvim normalno, jer su ekonomisti naučeni da, po mogućnosti, detektiraju buduća kretanja ekonomskih pokazatelja i na to upozore političare i građane.

U toj fazi, kada svi postanu svjesni inflacije i njene opasnosti, javljaju se naknadni proroci koji pokušavaju dokazati da su upravo oni ti koji su upozoravali na nju. A oni, upravo zbog toga što ne prate priču od njenog začetka, u toj kasnoj fazi iznose krive informacije i prognoze. Ponekad i namjerno, da bi dobili pozornost i političke bodove na račun svojih "prognoza". No to uopće nisu prognoze, nego naknadna pamet.

Standardno sindikalno izvrtanje teza

Tako je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel tijekom gostovanja na N1 televiziji odjednom postao stručnjak po pitanju inflacije i realne kupovne moći, uz standardno sindikalno izvrtanje teza i iznošenje netočnih podataka.

>> Sindikalist: Naša prosječna plaća ima manju kupovnu moć od one u Srbiji i BiH

Naravno, postavlja se kao zaštitnih radnika koji ih brani od inflacije, zlog tržišta i pohlepnih kapitalista. Gospodin Novosel voli iznositi netočne podatke da bi uz pomoć bombastičnih izjava dobio medijsku vidljivost. Namjerno ili ne, njegova tvrdnja da je realna kupovna moć prosječne plaće u Hrvatskoj manja nego u Srbiji i BiH - potpuno je kriva.

Pod realnom kupovnom moći prosječne plaće misli na korigiranje nominalne razine prosječne plaće u nekoj državi za prosječnu razinu cijena te usporedba takvih, "ispravljenih" plaća s drugim državama. Primjerice, ako je prosječna plaća u Švicarskoj 33% iznad prosječne plaće u SAD-u, ali su cijene za 43% veće u Švicarskoj nego u SAD-u, onda je realna kupovna moć u Švicarskoj ustvari manja nego u SAD-u jer nominalno veće plaće nisu dovoljne da nadoknade veće cijene.

Sindikalist Novosel tvrdi da to vrijedi i za Hrvatsku u odnosu na Srbiju i BiH. Iako je nominalno plaća veća u Hrvatskoj nego u Srbiji i BiH, cijene su veće nego što je veća plaća, pa je realna kupovna moć manja. Istinitost te tvrdnje može se provjeriti na više načina. Najjednostavniji način je usporedba mjesečnog dohotka među državama i korigiranje s indeksom troškova života.

Postoji nekoliko javno dostupnih izračuna, koji se međusobno razlikuju u metodologiji, ali ni po jednoj metodologiji izračuna realne kupovne moći ne ispada da se u Srbiji i BiH može kupiti više proizvoda i usluga za prosječnu plaću ili mjesečni dohodak.

Sami ekonomisti za usporedbu standarda života među različitim državama vole koristiti BDP (PPP), tj. BDP korigiran za razlike u cijenama. Prema podacima Svjetske banke, BDP po stanovniku korigiran za cijene u Hrvatskoj iznosi 28.5 tisuća dolara (po trenutnom tečaju), u Srbiji 19.2 tisuće dolara, a u BiH 15.6 tisuća dolara. Prema tom podatku, Srbija i BiH nisu ni blizu Hrvatskoj, a kamoli bolji od nje.

BDP je možda ezoteričan gospodinu Novoselu

No BDP je možda ezoteričan gospodinu Novoselu, pa bi mogao zbog svog nerazumijevanja BDP-a tvrditi da on nije govorio o njemu, nego o prosječnim plaćama. Sasvim slučajno, jedan od najrelevantnijih izvora po pitanju usporedbe visine plaća s troškovima je stranica Numbeo, koja se održava u Beogradu, a to radi Mladen Adamović, koji je obrazovan na fakultetima u Banjoj Luci i Beogradu.

Podacima s Numbeo koristili su se BBC, Forbes, Business Insider, Time, The Economist, The Guardian, Fox, The Washington Post i drugi svjetski mediji, pa su podaci dosta vjerodostojni. Numbeo uspoređuje cijene u raznim gradovima svijeta s cijenama i plaćama u New Yorku. New York je baza, koja je uvijek 100. Ako cijene u nekom gradu imaju index 110, to znači da su cijene u tom gradu 10% veće nego u New Yorku. Ako je index cijena 90, to znači da su cijene 10% manje.

Prema podacima za 2019., koji gledaju samo plaće bez drugih izvora prihoda, najlošije su rangirani gradovi u Srbiji, a najbolje u Hrvatskoj. Indeks kupovne moći (samo plaće) je 38.01 za Beograd, 38.64 za Niš i 45.24 za Novi Sad. Gradovi u BiH su nešto bolje rangirani. Sarajevo 45.32 i Banja Luka 48.52. Najgori grad u Hrvatskoj, Split, je bolje rangiran od svih gradova u BiH i Srbiji.

Kakvo je zaista stanje?

Split ima indeks kupovne moći (samo plaće) 50.88, Rijeka 55.41, Osijek 55.53, a Zagreb 64.64. Postoji puno metoda izračuna realne kupovne moći, zavisno o tome uzima li se u obzir samo plaća ili sav dohodak, koja dobra i usluge se računaju pod indeksom troškova itd. Međutim, nema te metodologije iz koje proizlazi da je realna kupovna moć prosječne plaće u Hrvatskoj manja nego u BiH i Srbiji.

Sindikalist Novosel nastavlja s izvrtanjem teza i tvrdi da se ne može sve prepustiti tržištu i da vlada ima veći spektar utjecaja nego što to priznaje. Pritom sugerira da država treba upravljati cijenama, jer, prema njemu, distributeri su "zadnju godinu-dvije za tri puta povećali marže".

To je obična manipulacija jer je cijena nafte više određena trošarinama i PDV-om nego tržištem. Više od 50% troškova goriva se odnosi na davanja državi, trošarine i PDV. Marža je od 5 do 10%. Istina je da država može utjecati na cijenu, ali ne tako da diktira cijenu tržištu, nego tako da smanji trošarine i PDV na naftne derivate. Novosel krivi tržište za problem koji je uzrokovala država. U pravoj socijalističkoj maniri još traži da država intervenira da ispravi problem koji je stvorila sama država.

Naknadna pamet, laži i krivi podaci, manipulacija činjenicama - već viđeno od trenutnih sindikalnih čelnika. Iznošenjem krivih podataka i izvrtanjem teza sindikati truju medijski prostor. Ne čine uslugu ni radnicima ni gospodarstvu Hrvatske u cjelini. Stoga ne treba čuditi dugogodišnji pad broja članova sindikata, tko bi htio da ga predstavljaju oni koji ne razumiju temeljne ekonomske pojmove.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više

 

Pročitajte više