Sjednica HAZU o obljetnicama rođenja i smrti njezina utemeljitelja Josipa Strossmayera

Svečana sjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u povodu obilježavanja 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera održana je danas u palači HAZU, koje je gradnju potaknuo i pomogao. L

Svečanost u palači Akademije, izrađenoj u stilu firentinske renesanse, priređena točno na stotu obljetnicu smrti biskupa Strossmayera označila je i početak bogatoga programa proslave značajnih obljetnica utemeljitelja i pokrovitelja te najznačajnije hrvatske znanstvene i kulturne ustanove što će se događati tijekom godine pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića.

Na početku sjednice predsjednik HAZU akademik Milan Moguš pozvao je sve nazočne da minutom šutnje odaju počast i izraze zahvalnost papi Ivanu Pavlu II. koji je danas pokopan u kripti Bazilike sv. Petra u Vatikanu.

Osobni izaslanik pokrovitelja Izet Aganović istaknuo je da je biskup Strossmayer bio jedan od najvećih graditelja hrvatske kulture i velikan hrvatske povijesti.

Podsjetio je na biskupovo geslo "Prosvjetom k slobodi i Za vjeru i domovinu" pod kojim je, dodao je, biskup Strossmayer potaknuo i podržao velike nacionalne projekte, utemeljenje Akademije i osnutak modernoga Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik Akademije je u svojoj je riječi podsjetio hrvatske akademike i predstavnike hrvatskoga kulturnoga i javnoga života na djelovanje biskupa Strossmayera, istaknuvši da je riječ o jednomu od najvećih hrvatskih vizionara.

Moguš je upozorio na činjenicu da je prebogata korespodencija i saborska dokumentacija biskupa Strossmayera još željna besprijekorne cjelokupne tekstološke obrade. Dodao je da je ta dokumentacija pohranjena u domovinskim i stranim arhivima te istaknuo da je njena obrada, potaknuta Strossmayerovim obljetnicama, upravo i započela u Akademiji.

Podsjetivši da su i prije Strossmayera postojale ideje i misli o osnivanju Akademije, Moguš je rekao je da je novina koju je donio Strossmayer bila u novu htijenju da se početak kulturnoga preobražaja dogodi ondje gdje se to objektivno moglo dogoditi - u postpreporodnome Zagrebu kao istinskoj hrvatskoj metropoli koja Trojedinicu sjedinjuje u Saboru.

Tako je dakle, istaknuo je, u nabolje Strossmayerove dane sve počelo i počinjalo u Hrvatskome saboru - za nas najmjerodavnijem mjestu na kojemu je biskupov poticaj o osnivanju Akademije oduševljeno dočekan.

Zbog golemoga Strossmayerova doprinosa hrvatskomu narodu Akademija je počašćena da može tako svečano obilježiti važne Strossmayerove obljetnice, zaključio je akademik Moguš.

U čast velikome meceni koji je Akademiji darovao 280 umjetnina danas je u galeriji koja nosi njegovo ime, otvorene 9. studenoga 1884., izložbu odabranih radova iz izvorne donacije biskupa Strossmayera otvorio akademik Vladimir Marković.

U predvorju palače HAZU postavljena je i izložba knjiga priređena u čast utemeljitelja Akademije.

(Hina) xipet ymc