Bašagićeve stihove je govorila dramska umjetnica Semka Sokolović-Bertok, a skupu je nazočila i Bašagićeva unuka Buj Bašagić.
"Navršilo se sedamdeset godina od smrti rahmetli bega Bašagića", napomenuo je Bakšić i dodao kako toga velikana zbog njegove hrvatske nacionalne svijesti prešućuju u njegovu bosanskom zavičaju. U Hrvatskoj ga pak prešućuju zbog straha da se ne bi zamjerili onima u Bosni, dodao je Bakšić.
Govoreći o toleranciji hrvatskoga društva predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić se prisjetio svojih razgovora o kulturi i povijesti islamskih Hrvata u razgovorima s književnicima Alijom Nametkom i Makom Dizdarom.
Safvet beg Bašagić je samo jedna od istaknutih hrvatskih točaka prema istoku, podsjetio je Zidić i dodao kako nam s istoka nije dolazio samo mač nego biblijsko svjetlo.
Da ništa drugo nije napisao osim pjesme "Čarobna kćeri" koja veliča hrvatski jezik Bašagić bi pronašao zaslužno mjesto u povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je akademik Dubravko Jelčić i dodao kako je unuk Smail-age Čengića postao veliki hrvatski pjesnik.
Još je Ante Starčević demistificirao Mažuranićev ep o Smail-agi, napomenuo je Jelčić i dodao kako je on upitao, kako to da ljudi koji se sastaje noću i pripremaju ubiti jednoga čovjeka mogu postati junaci, a njihova žrtva zlotvor.
Bašagić je središnja figura kulturnog života Bosne i Hercegovine u razdoblju od austrijske okupacije sve do Prvoga svjetskog rata, dometnuo je Jelčić.
Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica" iz Zagreba u prigodi ove obljetnice objavila je prvo kolo iz niza biblioteke Znameniti Hrvati islamske vjere.
U njem su objavljene knjižice o Džafer-begu Kulenoviću, Safvet-begu Bašagiću, Džemaludinu Čauševiću, Edhemu Mulabdiću, Ademagi Mešiću, Musi Ćazimu Ćatiću, Osman Nuri Hadžiću, Aliji Nametku, Hakiji Hadžiću, Enveru Čolakoviću, Nahidu Kulenoviću i Maku Dizdaru.
Safvet beg Bašagić (1870.-1934.) je bio književnik, povjesnik i političar. Sudjelovao je u polaganju temeljnoga kamena za Starčevićev dom u Zagrebu. Autor je "Kratke upute u povijest Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850." i knjigu "Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini".