SLJEDEĆI tjedan započinje postupak odlučivanja o pridruživanju Hrvatske schengenskom prostoru, Češka preuzima rotirajuće predsjedništvo od Francuske, a većina čelnika država članica bit će u Madridu gdje se održava summit NATO-a.
Francusko predsjedništvo Vijeća EU trebalo bi na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) sredinom sljedećeg tjedna uputiti u Europski parlament prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u schengenski prostor od 1. siječnja 2023.
Kako će postupak izgledati?
Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.
Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja, koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja, o kojem će se najprije raspravljati na Odboru.
Nakon što Odbor usvoji mišljenje upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta. Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu.
Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice schengenskog prostora, koje su članice EU.
Ako ne bude nepredviđenih prepreka, Hrvatska će postati članicom schengenskog prostora
Schengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU - Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u listopadu.
Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU postala istodobno članicom schengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
Češko predsjedanje
U petak, 1. srpnja, rotirajuće predsjedništvo od Francuske preuzima Češka. Drugo češko predsjedanje Vijećem EU bit će pod sloganom "Europa kao zadatak: preispitati, obnoviti, osnažiti". Za slogan je uzet naslov eseja bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela, koji je on pročitao 1996. godine prilikom primanja nagrade "Karlo Veliki".
U tom govoru pod nazivom "Europa kao zadatak" Havel je rekao da zadaće koje predstoje Europi zaslužuju pažljivo i temeljito promišljanje i pozvao Europljane da ponovo otkriju svoju savjest i preuzmu odgovornost za globalne ekološke, društvene i gospodarske izazove.
Tijekom svoga predsjedanja Češka je najavila da će se usredotočiti na pet prioritetnih područja. To su upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna obnova Ukrajine, energetska sigurnost, jačanje obrambenih sposobnosti i kibernetičke sigurnosti Europe, strateška otpornost europskog gospodarstva te otpornost demokratskih institucija.
Događaji u EU idućeg tjedna
U petak u Prag u povodu preuzimanja predsjedništva dolazi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s nekoliko povjerenika. Tijekom sljedećeg tjedna većina čelnika članica zemalja EU boravit će u Madridu na summitu NATO-a.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. U Luksemburgu se održavaju dva ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaju ministri zaduženi za energetiku, a u utorak ministri okoliša.