Foto: FAH
Nova platforma uspostavljena je krajem prošle godine a postat će operativna krajem lipnja. Na nju će najprije biti prebačeno poslovanje financijskih ustanova, a onda carinski informacijski sustav, poslije toga unutarnji poslovi i drugi sustavi.
Investicija teška 14 mijuna eura trebala bi se amortizirati u roku od tri godine, a s 85 posto sredstava sufinancirao ju je europski fond za regionalni razvitak, objavilo je u srijedu ministarstvo za javnu upravu.
Brže i jeftinije do cilja
Uspostava sustava Državni računalni oblak (DRO) prema navodu ministarstva omogućuje svim korisnicima državnog proračuna brže i jeftinije postizanje poslovnih ciiljeva, jačanje kapaciteta usluga i pohranjivanja podataka, kao i bolju sigurnost i zaštitu podataka, a značajno će smanjiti mogućnost prodora u informatički sistem ili pad pojedinih vladinih portala, kako se dogodilo s internet stranicom državnog izbornog povjerenstva prošlog mjeseca na referendumu o istospolnim zajednicama.
Prelazak slovenske državne uprave na poslovanje u kompjuterskom oblaku svakako je pomak u pravom smjeru jer je to neizbježiv trend koji su mnoge druge države već usvojile, kazao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od srijede Ljupčo Todorovski, profesor informatike na ljubljanskom Fakultetu za javnu upravu, no skeptičan je prema podacima koliko će se nova platforma pokazati sigurnom i koliko će na kraju koštati.
Upitna transparentnost novog sustava
Pojedinosti o kapacitetu novog sustava nisu iznesene transparentno i poznata je samo ocjena da će se troškovi amortizirati za tri godine, no nema podataka koliko će stajati licence za opremu i svi drugi troškovi, kazao je Todorovski.
Prvi je izazov poslovanja u oblaku pitanje zaštite osobnih podataka građana i osjetljivih poslovnih podataka poduzeća koja će se naći u sustavu jer je pri uvođenju poslovanja u oblaku u drugim državama upravo s tim bilo najviše teškoća i afera, upozorava Todorovski.
Uspostava sustava Državni računalni oblak (DRO) prema navodu ministarstva omogućuje svim korisnicima državnog proračuna brže i jeftinije postizanje poslovnih ciiljeva, jačanje kapaciteta usluga i pohranjivanja podataka, kao i bolju sigurnost i zaštitu podataka, a značajno će smanjiti mogućnost prodora u informatički sistem ili pad pojedinih vladinih portala, kako se dogodilo s internet stranicom državnog izbornog povjerenstva prošlog mjeseca na referendumu o istospolnim zajednicama.
Prelazak slovenske državne uprave na poslovanje u kompjuterskom oblaku svakako je pomak u pravom smjeru jer je to neizbježiv trend koji su mnoge druge države već usvojile, kazao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od srijede Ljupčo Todorovski, profesor informatike na ljubljanskom Fakultetu za javnu upravu, no skeptičan je prema podacima koliko će se nova platforma pokazati sigurnom i koliko će na kraju koštati.
Upitna transparentnost novog sustava
Pojedinosti o kapacitetu novog sustava nisu iznesene transparentno i poznata je samo ocjena da će se troškovi amortizirati za tri godine, no nema podataka koliko će stajati licence za opremu i svi drugi troškovi, kazao je Todorovski.
Prvi je izazov poslovanja u oblaku pitanje zaštite osobnih podataka građana i osjetljivih poslovnih podataka poduzeća koja će se naći u sustavu jer je pri uvođenju poslovanja u oblaku u drugim državama upravo s tim bilo najviše teškoća i afera, upozorava Todorovski.