"Ti zaključci UN-ova Odbora najbolji su demanti tvrdnji koje su se pojavljivale u medijima, kao primjerice naslov Hininog teksta 'Odbor UN-a kaže da Hrvatska još ima seksističke zakone', rekla je Štimac-Radin.
Hrvatska ima 25 posto zastupnica u parlamentu, dok je europski prosjek 18 posto. Također, Hrvatska ima i 30 posto žena u Vladi. Međutim, problem je zastupljenost žena-političarki na lokalnoj razini, što se, rekla je, može popraviti već na predstojećim lokalnim izborima.
Štimac-Radin je 18. siječnja u New Yorku na zasjedanju UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena predvodila hrvatsko izaslanstvo koje je podnijelo drugo i treće nacionalno izvješće za razdoblje od 1998. do 2004. o stanju ženskih prava.
UN-ov Odbor je Hrvatskoj najviše zamjerio što nema dovoljno informacija o ženama pripadnicama nacionalnih manjina i ženama s invalidnošću, rekla je Štimac-Radin dodajući da su toga svjesni i da će raditi na rješavanju tih pitanja.
Od Hrvatske se traži temeljita primjena zakona i zamjera joj se da su žene nedovoljno upoznate sa svojim zakonskim pravima te nepostojanje statističkih podataka u odnosu na spol. UN-ov Odbor zabrinut je i zbog visoke stope nezaposlenosti žena i diskriminacije žena pri zapošljavanju, te spolnih stereotipa u udžbenicima, obiteljskog nasilja te se s tim u vezi preporuča edukacija sudaca i policajaca, rekla je Štimac-Radin.
UN-ov Odbor posebno je zabrinut za položaj žena Romkinja, navela je dodajući da nažalost to nije samo problem Hrvatske već i cijele EU.
Predstojnica Ureda za nacionalne manjine Milena Klajner rekla je da je dio izvješća koje se odnosi na Rome potpuno neprihvatljivo te da su ga demantirale i dvije krovne romske udruge. Objasnila je da su ga sačinile djelatnice Centra za prava Roma iz Budimpešte koje je dva dana boravile u Hrvatskoj i zbog pogrešnog prijevoda pojam zdravstveno-spolne higijene vezan za suzbijanje AIDS-a i spolne bolesti shvatile kao da se Romkinje prisiljava na pranje.
Štimac-Radin osvrnula se i na izvješće o diskriminaciji žena u Hrvatskoj koje su kao Izvješće u sjeni UN-ovom odboru podnijele predstavnice ženskih nevladinih udruga B.a.B.e. i Centar za ženske studije.
Začuđena sam njihovom "političkom kratkovidnošću", jer je potrebno istaknuti taj pozitivan iskorak koji je država, a ne jedna, druga ili treća Vlada od 1998. do 2004. učinila u poboljšanju položaja žena, navela je. Smatra da su tako kritički istupile jer su B.a.B.e. zatražile konzultativni status u UN-u koji bi im, navela je, puno toga donio.
Međutim, Izvješće UN-a o položaju žena u Hrvatskoj samo po sebi demantira ženske nevladine udruge s kojima Vladin Ured inače jako dobro surađuje, rekla je Štimac-Radin.
(Hina) xbma ysšh