Što se događa s Afganistanom? SAD odlazi, ISIL masakrira curice, talibani pobjeđuju

Foto: EPA

AMERIČKI predsjednik Joe Biden je prije mjesec dana najavio da će se sve američke snage iz Afganistana povući do 11. rujna 2021., točno 20 godina nakon napada Al-Kaide na New York i Washington. 

Prije nekih tjedan dana Amerikanci su počeli s povlačenjem svojih snaga, odnosno posljednjih 2500 vojnika, koliko ih je ostalo nakon 20 godina rata u Afganistanu i drastičnog smanjenja snaga za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, prema sporazumu koji je Trump prošle godine sklopio s afganistanskim talibanima, Amerikanci su se trebali potpuno povući do 1. svibnja. 

Stoga su talibani, islamistički pokret koji je imao teokratsku vlast nad Afganistanom od 1996. do 2001., pokrenuli novu ofenzivu, tvrdeći da je SAD prekršio sporazum te da ga se zato ni oni više neće pridržavati, Međutim, Washington i talibani su u svojim pregovorima dogovorili i smanjenje nasilja u zemlji, što se očito nije dogodilo.

A u subotu je zasad nepoznata strana izvela okrutan teroristički napad na školu za djevojčice u Kabulu.

Prva bomba istjerala djevojčice iz škole, zatim aktivirane još dvije. 85 je mrtvih

Broj poginulih iznosi najmanje 85, rekli su iz afganistanske vlade. Još 165 ljudi je ranjeno. Gotovo sve žrtve su djevojčice u dobi od 11 do 15 godina, prema afganistanskim dužnosnicima.

U taktici čije je okrutnost i barbarstvo zaista teško nadmašiti, autobomba je aktivirana ispred škole Sajed Al-Šuhada, a onda su još dvije bombe detonirane kada su učenice izjurile iz škole. 

"Prva eksplozija bila je snažna i dogodila se toliko blizu djece da neke od njih nije bilo moguće pronaći", rekao je afganistanski dužnosnik za Reuters.

>>Bombaški napad u Kabulu ubio 85 ljudi. Većina žrtava su curice

"Potrčao sam na mjesto (napada) i našao se usred tijela. Sve su bile djevojčice. Njihova tijela bila su natrpana jedno poviše drugog", rekao je očevidac Mohamad Taki za Agence France-Presse.

Talibani negiraju odgovornost i krive ISIL

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je talibanske pobunjenike, ali glasnogovornik skupine porekao je umiješanost i osudio bilo kakve napade na civile, tvrdeći da iza napada stoji Islamska država. 

Dio grada u kojem je napadnuta škola smještena dom je velikoj zajednici šijita iz etničke manjine Hazara, koja je u prošlosti bila česta meta afganistanskog ogranka Islamske države. Afganistan je, podsjetimo, većinski sunitski, a šijiti i druge muslimanske i vjerske manjine česta su meta sunitskih džihadista. 

Ista četvrt Kabula, Dašt-e-Barči, bila je meta bombaškog napada na školu 2018. u kojem je ubijeno 34 ljudi. Iste godine napadnut je hrvački klub, pri čemu je ubijeno 24 ljudi, odnosno djece, a 2020. je u brutalnom napadu na rodilište ubijeno 24 ljudi, uključujući trudnice i bebe. Iste godine je u napadu na sveučilišni kampus ubijeno 30 ljudi.

Vjerske manjine i djevojčice koje idu u školu meta talibana i ISIL-a

A danas je u provinciji Zabul na jugu zemlje izveden još jedan bombaški napad na autobus, u kojem je ubijeno najmanje 11 ljudi, a još 25 ozlijeđeno, uključujući žene i djecu, koji su u kritičnom stanju, kako je priopćio glasnogovornik provincijskog guvernera.

Osim toga, djevojčice i djevojke koje se školuju često su bile meta islamističkog terora u Afganistanu i okolnim zemljama, neovisno o tome kojoj vjerskoj skupini pripadaju. Najpoznatija žrtva tog terora je aktivistica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusufzai, koju je pakistanski taliban ustrijelio u glavu 2012., kad je ova mlada Pakistanka imala 15 godina. Razlog je bio taj što se javno zalagala za svoje i pravo drugih djevojčica na slobodno školovanje, čemu se talibani protive tvrdeći da islam to zabranjuje. 

Razina sigurnosti u Kabulu je nakon napada pojačana, a vlasti su rekle da neće moći pružiti zaštitu svim školama, džamijama i drugim javnim mjestima. 

Talibani pokrenuli veliku ofenzivu, a nema uobičajenih američkih zračnih protunapada

Talibani su danas, nakon krvavog napada za koji se još uvijek ne zna je li njihovo djelo, objavili prekid vatre na tri dana za islamski blagdan ramazanski Bajram, koji počinje ovoga tjedna. No praktički nema sumnje da će talibani nastaviti napade nakon isteka tog simboličnog prekida vatre, ako ne i ranije. 

U proteklih deset dana simultano su pokrenuli napade u blizini nekoliko glavnih gradova provincija u zemlji, s očitom namjerom da ih na kraju zauzmu. Napadi su bili najviše koncentrirani u trima provincijama u kojima već godinama drže dobar dio ruralnog teritorija, dok afganistanska vlada drži urbane centre - u Gazniju, Logaru i Helmandu, provinciji na jugu zemlje u kojoj je u 20 godina rata s talibanima izginuo posebno visok broj američkih i drugih inozemnih savezničkih vojnika. 

Talibani su, što je posebno zabrinjavajuće, ostvarili napredak i na bojištu sjeverno od Kabula, u provinciji Baglan, gdje afganistanska vojska tvrdi da se povukla iz taktičkih razloga u očekivanju specijalaca koji dolaze u pojačanje, javlja CBS News.

Afganistanska vlada prijavila je čak 100 talibanskih napada u 21 od 36 provincija u zemlji u samo jednom danu prošlog tjedna.

A ovog puta, za razliku od ranijih talibanskih ofenziva, SAD nije reagirao snažnim zračnim protunapadima podrške regularnoj afganistanskoj vojsci. Američki ministar obrane Lloyd Austin na konferenciji za medije je samo kratko komentirao da je fokus Pentagona na povlačenju snaga. Pentagon se zasad ne izjašnjava hoće li prekinuti i zračnu podršku kada se vojnici povuku iz zemlje.

"Ključan nije broj američkih vojnika, nego sposobnosti koje nam pružaju"

Iako je zasad velika nepoznanica imaju li talibani snage zauzeti cijelu zemlju ili njezin najveći dio, afganistanski dužnosnik i strani diplomat priznali su za CBS da njihovi napadi potkopavaju moral u redovima afganistanske vojske. 

Američke obavještajne agencije upozorile su još u ožujku vladu predsjednika Joea Bidena da bi talibani mogli zauzeti veći dio Afganistana već u sljedeće dvije do tri godine ako se američka vojska povuče prije nego što se postigne sporazum o raspodjeli moći među zaraćenim stranama. Takvo preuzimanje potencijalno bi dopustilo Al-Kaidi da se ponovo ukorijeni u Afganistanu, izvijestio je The New York Times citirajući anonimne američke dužnosnike. 

SAD je još 2017., kad je Trump došao na vlast, imao 11 tisuća vojnika u  Afganistanu. Kad je ove godine sišao s vlasti, u zemlji je ostalo samo 2500 američkih vojnika, uz još oko sedam tisuća pripadnika savezničkih oružanih snaga, uglavnom članica NATO saveza, koje su sada također započele postepeno povlačenje iz zemlje. 

>>Afganistanci: Povlačenje američke vojske je sebično

"To je najneodgovornija, najsebičnija stvar koju bi Sjedinjene Države mogle učiniti svojim afganistanskim partnerima", komentirao je mirovni pregovarač afganistanske vlade u Dohi, koji nije želio biti imenovan, u travnju američku najavu bezuvjetnog povlačenja.

"Nismo očekivali da će se (povlačenje) dogoditi ovako brzo. Nije bilo prave tranzicije. To je pomoglo na jedan način, ali povećalo rizik na drugi. Morali smo ubrzati (prelazak) na samostalnost i samodostatnost naših sigurnosnih snaga mnogo brže nego što smo mislili... Sposobnosti koje smo izgradili u posljednjih 20 godina omogućile su nam da radimo relativno dobro. Uvijek smo naglašavali da nije broj američkih vojnika ključan, nego sposobnosti koje nam pružaju", komentirao je afganistanski savjetnik za nacionalnu sigurnost Hamdulah Mohib u razgovoru za Vice News. 

Afganistanska vojska: Treba nam oprema, branit ćemo svoju zemlju

Časnik afganistanske nacionalne policije Muhamad Hairkah požalio se da njegove snage raspolažu zastarjelom tehnologijom i naglasio da im je moderna tehnologija za razminiranje i druge operacije prijeko potrebna. 

"Američki prijatelji bi trebali opskrbiti afganistansku vladu prikladnom opremom", rekao je Hairkah za Vice News, dajući do znanja da postoje i drugi vidovi podrške Afganistanu osim trajne prisutnosti tisuća (ili desetaka tisuća) američkih vojnika. 

Zanimljivo je, međutim, da vojnici i časnici afganistanske vojske s kojima je Viceova reporterka razgovarala tvrde da je moral u njihovim redovima vrlo visok.

"Ovo je njihova zemlja. Oni mi stalno govore: 'Ovo je naša zemlja, naše tlo.' Moramo je braniti, bez obzira na to je li međunarodna zajednica tu da nam pomogne ili ne", rekao je tako potpukovnik Mudžeb Rahman Nadžaf za Vice.

Sprema se gerilski otpor talibanima?

A vojska nije jedina koja se misli boriti protiv talibana do samog kraja. Afganistanci su ujedinjeni u paravojni Sjeverni savez, gerilu koja je prkosila talibanima cijelo vrijeme njihove vladavine devedesetih i koja je bila ključni saveznik SAD-a pri invaziji 2001., pokrenutoj kako bi se srušili talibani i iskorijenila Al-Kaida, koja je slobodno operirala u zemlji. Sada neki od tih boraca misle ponovo uzeti oružje u ruke, ako bude potrebno, odnoso ako se afganistanska vojska i vlada u Kabulu uruše.

"Borit ću se za to i dat ću svoj život za to. Oružane grupe protiv međunarodnog terorizma - oni su spremni. Ako situacija krene prema ratu, mi ćemo to najaviti i također ćemo biti spremni. Imat ćemo organizirani otpor talibanima", rekao je Ahmad Masud, sin jednog od zapovjednika Sjevernog saveza kojeg su talibani ubili 2001. 

U 20 godina rata je, prema najpouzdanijim dostupnim podacima, poginulo 2312 američkih vojnika, 456 britanskih, 66 do 69 tisuća afganistanskih, 67 do 72 tisuće talibana, po dvije tisuće pripadnika Al-Kaide i ISIL-a i najmanje 47 tisuća afganistanskih civila. No suprotno uvriježenom uvjerenju da je američka okupacija kriva za civilne žrtve, strana koja se bori protiv vlade u Kabuli, na kojoj su talibani dominantna frakcija, bila je odgovorna za 61% civilnih žrtava 2020., 62% žrtava 2019., 63% 2018 i čak 80% civilnih žrtava 2011., prema Misiji UN-a u Afganistanu.

SAD će, kada dovrši povlačenje u rujnu, službeno okončati najdulji rat u kojem je sudjelovao. No budućnost te zemlje nakon američkog povlačenja više je nego neizvjesna. A iako se mnogi Afganistanci vesele odlasku američkih vojnika iz svoje zemlje, jasno je da se brojni Afganistanci još žešće protive povratku talibana.

Pročitajte više

 

Pročitajte više