Ubrzo nakon toga stopa smrtnosti se prepolovila, a od 2001. i smanjila za 80 posto.
"Devedeset posto pacijenata može očekivati da će živjeti deset godina bez obzira na to koliko su godina imali kad su zaraženi", rekao je dr. Kholoud Porter iz britanskoga Vijeća za medicinska istraživanja.
Prije nego što je uveden HAART, samo polovica zaraženih mogla je očekivati da će živjeti deset godina, odnosno manje ako su u trenutku zaraze bili stariji od 40 godina.
Dob više nije bitna jer starije osobe koje uzimaju HAART više nemaju smanjenu očekivanu dob. Ipak, istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Lancet pokazuje da za ovisnike koji drogu uzimaju intravenozno postoji četiri puta veća vjerojatnost da će umrijeti od AIDS-a nego za osobe koje se zaraze spolnim dodirom.
"Prije je bila bitna dob, danas više nije. Prije pripadnost rizičnim skupinama nije bila bitna, a danas je bitna", rekao je Porter.
Iako je HAART produljio život oboljelima od AIDS-a u zemljama u kojima ljudi imaju dovoljno novca za lijekove, ovaj način liječenja još je rijetkost u siromašnim zemljama, unatoč sve većim pritiscima na farmaceutske tvrtke kako bi snizile cijene.
UNAIDS, UN-ova skupina koja predvodi svjetsku borbu protiv te bolesti, procjenjuje da 4,1 milijuna Afrikanaca očajnički treba liječenje. U svijetu ima 42 milijuna osoba zaraženih AIDS-om, a od toga 30 milijuna živi u supsaharskoj Africi.
Porterovo otkriće temelji se na analizi 22 različite studije provedene u Europi, Australiji i Kanadi gdje su lijekovi dostupni.
Naziv HAART odnosi se na kombinaciju triju ili više lijekova iz najmanje dvije klase lijekova protiv AIDS-a. Različiti lijekovi napadaju virus u različitim fazama njegova životnog ciklusa.
Porter upozorava kako je nužno dugoročno praćenje oboljelih od AIDS-a jer su lijekovi toksični, a pacijenti postaju otporni na njih.
"Nadamo se da će se stopa preživljavanja još više povećati te da će osobe zaražene HIV-om na kraju imati istu stopu kao i HIV negativne osobe", dodao je Poreter na kraju.
(Hina) dgk dgk