NARATIV o afričkom kontinentu mora se mijenjati tako da se o njemu više ne govori samo u kontekstu migracija i ljudskih prava nego i njegovog potencijala i investicija, složili su se afrički i europski čelnici na summitu EU-Afrika koji se danas održao u Beču.
Europski i afrički politički vrh okupio se u Beču, tijekom posljednjeg mjeseca austrijskog predsjedanja Europskom unijom, kako bi raspravljao o jačanju gospodarske suradnje dvaju kontinenata.
Na skup je, osim političkih čelnika, stiglo nekoliko stotina predstavnika poslovnog svijeta, među kojima su bili i oni iz Hrvatske.
Migracije nisu bile tema foruma
Iako Europa i dalje traži odgovore na migrantsku krizu koja se preselila na Mediteran, čelnici su na skupu naglasili kako migracije nisu bile tema njihovih susreta te da se one mogu riješiti samo poboljšanjem životnih uvjeta u državama iz kojih migranti kreću.
"U razgovoru s afričkim čelnicima saznao sam da smatraju kako se previše priča o migracijama i ljudskim pravima, a premalo o suradnji" dvaju kontinenata, kazao je na konferenciji za medije austrijski premijer Sebastian Kurz koji je uz Paula Kagamea, čelnika Ruande koja ove godine predsjeda Afričkom unijom, organizator summita.
"Ekonomski napredak nije u sukobu s razvojnom pomoći, no samo ona, bez održivog rasta, nije dugotrajno rješenje za Afriku", kazao je Kurz.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker podsjetio je da je Europa najveći donator razvojne pomoći na svijetu, najveći investitor i trgovinski partner Afrike.
Juncker: Ovaj summit je slavlje partnerstva jednakih između dva kontinenta
"Vrijeme je da stvorimo partnerstvo na ravnopravnoj razini, temeljeno na zajedničkoj odgovornosti. Naše veze dugo su viđene kao odnos između onih koji daju i koji primaju, a posljednjih godina se to reduciralo na migracije. Ovaj summit nije o tome, nego o slavlju partnerstva jednakih između dva kontinenta", poručio je Juncker i pozvao prisutne predstavnike poslovnog svijeta da "budu hrabri i snažnije investiraju u Afriku".
Kagame je na skupu istaknuo kako se pravi napredak u odnosu dvaju kontinenata može postići samo preko privatnog sektora i kako će jačanje međusobne razmjene biti u korist obiju strana.
Iz privatnog sektora u Beč su stigli predstavnici BMW-a, Nokije, Vodafonea, Siemensa, Deutsche Posta, te niza drugih tvrtki, banaka, investicijskih i inovacijskih organizacija. Iz Hrvatske su stigli predstavnici tvrtki Končar, Altpro, B.I.D. Grupe, Veloxa te Hrvatske gospodarske komore.
Plenković: Postoje određene inicijative za otvaranje novih veleposlanstava u Africi
Europa i Afrika prošle su godine zabilježili 245 milijardi eura razmjene, a premijer Andrej Plenković rekao je kako Hrvatska ima otprilike 500 milijuna dolara razmjene s afričkim državama.
Ona je uglavnom fokusirana na one države gdje postoje hrvatska veleposlanstva – Maroko, Alžir, Egipat i Južnoafrička Republika - a Plenković je otkrio kako postoje "određene inicijative" za otvaranje novih veleposlanstava u Africi.
"Ono što je jasno u ovom trenutku jest da Hrvatska, osim u JAR-u, nema pokrivenu subsaharsku Afriku, pa se razmatra da se na tom području otvori barem jedno veleposlanstvo".
Premijer je rekao kako postoje i neka tradicionalna tržišta za hrvatske tvrtke iz ranijih vremena, poput onih tvrtke Končar koja ima ugovore u državama poput Nigerije, najmnogoljudnije zemlje Afrike.
Darinko Bago: Imao sam nekoliko razgovora o suradnji Končara s Afrikancima
"Sinoć sam sjedio s potpredsjednikom Nigerije i predsjednicom Etiopije – zainteresirani su za suradnju, a ovakvi forumi mogu stvoriti kanal komunikacije i izgraditi određene poslovne prilike", dodao je.
Predsjednik Končara Darinko Bago rekao je kako je na skupu imao nekoliko razgovora o novim suradnjama, da je ta tvrtka u posljednjih nekoliko godina imala 30 milijuna dolara poslova na afričkom kontinentu, a da trenutno radi na projektima vrijednim još 17 i ugovara poslove vrijedne 15 milijuna dolara.
"Končar je jedna od rijetkih tvrtki koje su već desetljećima prisutne u Africi. Trenutno prodajemo u 17 država", rekao je Bago.
"Mi mislimo da se tu može realizirati i 300 milijuna dolara, samo je pitanje svijesti tih zemalja o potrebi infrastrukture i o prednostima koje im mi možemo ponuditi", zaključio je čelnik Končara.