Istraživanje je utvrdilo i snažnu potporu izborima planiranim za siječanj iduće godine. Među onima koji namjeravaju glasovati njih 40 posto reklo je da će poduprijeti kandidate koje podrže vjerski čelnici i vjerske organizacije.
Iračani su pokazali da im ne opada optimizam glede budućnosti. Šezdeset pet posto ispitanika reklo je kako vjeruje da će za godinu dana živjeti bolje što je neizmijenjen postotak u odnosu na šest mjeseci ranije.
Najoptimističniji su Kurdi koji nastanjuju relativno mirnu autonomnu oblast na sjeveru zemlje, dok su najmanje optimistični Arapi suniti koji su izgubili privilegirani položaj koji su imali pod Sadamom Huseinom.
Upitani da navedu za njih najvažnija pitanja, svaki od ispitanih Iračana naveo je sigurnost, 80 posto gospodarstvo, 58 kvalitetu života, a 38 posto politiku. Prema važnosti pojedinih pitanja oni su među prva tri svrstali nezaposlenost, kriminal i infrastrukturne usluge.
Trideset tri posto Iračana krivi za probleme u zemlji strane snage koje predvodi SAD, dok 32 posto krivi strane teroriste.
Na pitanje kako poboljšati stanje, 64 posto je odgovorilo jačanjem središnje vlasti nad iračkim regijama.
Većina Iračana, njih 69 posto, smatra da nije vjerojatan građanaski rat u ovoj etnički i religiozno izmiješanoj zemlji.
Najviše Iračana, njih 88 posto, prepoznaje ime pobunjenog svećenika Muqtade al-Sadra iz Najafa čija se milicija borila s američkim snagama, a njih 86 posto privremenog premijera Iyda Allawija kojega SAD podržava. Glede budućih izbora, više Iračana je reklo da će glasovati za Abdel Aziza al-Hakima, čelnika religijske stranke Vrhovno vijeće islamske revolucije u Iraku, nego za Allawija.
Među onima koji bi podržali vjerskog kandidata, njih 54 posto kaže da će poslušati preporuku ajatolaha Alija al-Sistanija najutjecajnijeg šijitskog svećenika u Iraku. On se zalaže za odvajanje vlasti i vjere, ali želi da irački zakoni budu suglasni s islamskim običajima.